''Radi se o zakonu koji je već godinu dana u skupštinskoj proceduri. Predali smo ovaj Predlog zakona još u januaru a takođe radi se o identičnom zakonu koji smo predali još u mandatu prethodne Valde kada su akcize najviše i podignute'', saopštio je na današnjoj press konferenciji portparol SDP-a Mirko Stanić.
Kako je dodao, akcize su podignute na previsoki nivo od 2017. godine kada su podignute za sedam centi po litru, na šta je išlo još dva centra PDV-a. Stanić dalje navodi da je godinu dana kasnije i sam PDV podignut sa 19 na 21 odsto.
''Tako da građani Crne Gore danas imaju skoro najveći zahvat države u regionu, uzimajući u obzir akcizu i PDV. Taj zahvat je značajno veći nego u mnogim zemljama EU. Posebno je značajno da istaknemo zbog gospode iz Vlade da je zahvat u državama poput Poljske, Češke, Slovačke, Mađarske, Bugarske, Rumunije i mnogih drugih značajno manji nego u Crnoj Gori. Dodatno, zahvat u Austriji i Luksemburgu je takođe manji nego u Crnoj Gori. Tako danas litar benzina u Austriji košta 1.31, u Luksemburgu 1.37 a kod nas 1.43. To znači da u Crnoj Gori sa prosječnom platom od 515 eura plaćamo ponajskuplje gorivo u regionu i Evropi, a prosječna plata u Austriji je 2.324 eura, dok je Luksemburg sa preko 3.000 eura, zemlja sa najvećom platom u EU'', kazao je on.
Akcize značajno veće od minimalnih evropskih
Kako dodaje, opravdanje iz Ministarstva je da postoje određene barijere koje se moraju ispoštovati kada su u pitanju minimalne akcize koje Crna Gora prati.
''Minimalne akcize u EU za eurodizel je 330 eura. Znači 33 eurocenta po toni. U Crnoj Gori je 44 eurocenta po toni. Znači naša akciza je 110 eura veća nego što je minimalna evropska. Još zanimljivije je da je minimalna akciza na benzin 359 eura a naša je čak 550 eura za tonu. To znači da je naša akciza čak 190 eura po toni veća nego što je minimalna u EU'', ističe Stanić.
Kako dalje navodi, ostale zemlje, naročito u regionu, a čak i neke zemlje članice EU, koriste što moguću nižu akcizu.
''Da smo u pravu i da ovo koči ekonomiju Crne Gore govori podatak da je naplata akciza na gorivo rasla sporije nego što je rast BDP-a u godinama mimo korone. Jer su građani punili gorivo iz sivih izvora ili u drugim zemljama đe je gorivo jeftinije po 20 centi'', ističe Stanić.
Prilika da političari pokažu da im je standard građana na prvom mjestu
Kako dodaje, zakon je lako usvojiti ako ima političke volje.
''Vidimo da su sve političke partije izjasnile za to da gorivo bude jeftinije. Onda je vrlo lako da se već na prvoj sljedećoj sjednici ovaj naš predlog uvrsti u dnevni red, da se izglasa i da građani CG imaju 15 odsto niže akcize na gorivo. Na to bi naravno išao i niži PDV tako da bi cijena goriva bila na nivou koji je 20 do 25 centi niži nego što je danas'', dodaje Stanić.
Kako dalje navodi, sve je ovo bitno jer cijena goriva ugrađena u svaku cijenu usluge ili robe u Crnoj Gori.
''Danas kada priča najveći prodavac kafe da će cijena da skoči zbog svjetske berze, on kaže dio razloga zbog porasta cijena je i povećanje cijena goriva. Gorivo se koristi za transport, za grijanje, primarni je izvor za proizvodnju hljeba uz brašno. Sve cijene naročito prehrambenih roba, rastu značajno kada raste cijena goriva. Naravno primarno raste sektor saobraćaja čije će cijene značajno porasti u narednom periodu. Ovo povećanje goriva koje se desilo prije tri dana je bilo dvanaesto povećanje goriva ove godine. Sigurno će ako se nastavi rast cijena na berzi taj rast biti još jednom ili dva puta. Gotovo jednom mjesečno imamo rast cijena goriva što dovodi do ogromnih problema za građane i suštinskog pada standarda života građana ali i gušenja ekonomije koja mora plaćati sve veće cijene goriva'', kazao je Stanić.
Kako je istakao, ovaj predlog zakona je prethodna vlast odbila osam puta a tekuća i skupštinska većina koju personifikuju su odbili dva puta.
''Nadamo se da će i jedni i drugi, a naročito aktuelna vlast koja je podržavala ovaj naš predlog dok smo bili zajedno opozicija, pokazati da su im interesi i standard građana prioritet i da će već na prvoj narednoj sjednici podržati predlog zakona'', zaključio je Stanić.
Vlada uzme više nego što iznose premije po grlu
Budimir Budo Mugoša nekadašnji ministar poljoprovrede u Vladi izbornog povjerenja, kazaoje da u zemlji u kojoj ljudi najveći dio svog budžeta troše na poljoprivredu i prehrambene proizvode, povećanje cijene goriva znatno utiče na povećanje cijena poljoprivrednih proizvoda.
''Mi imamo nešto što nema ni jedna zemlja u EU a ni u regionu sa kojima se mi takmičimo za tržište. Imamo cijenu nafte koju trošimo u poljoprivredi, 1.24 što je najveća cijena za poljoprvirednike u Evropi. Poređenja radi u Srbiji je 0.55 centi u Hrvatskoj je nešto niža'', kazao je on.
Koliko to opterećuje proizvodnju objasnio je na primjeru stočara koji su, kako ističe u ogromnom problemu i koji već godinama traže pomoć od države.
''Jedan od upućenih zahtjeva je i ukidanje akciza na pogonsko gorivo, barem onoliko koliko se daje za vlasnike jahti na našem primorju. Da bi proizveli hranu za jedno grlo, za jednu kravu nam je potrebno da potrošimo 300 eura nafte. Od tih 300 eura, država nam uzme 200 eura po pitanju akciza i poreza a 100 eura je cijena nafte. Mi dobijemo povraćaj premije po kravi 75 eura. Dakle nama država uzme više samo za gorivo za jedno grlo nego što nam da povraćaj odnosno premiju po jednom grlu. To je situacija koja je neodrživa'', kazao je Mugoša.
