Specijalno državno tužilaštvo već dvije sedmice ne odgovara na pitanja M portala koja se odnose na krivične prijave koje je Demokratska partija socijalista Crne Gore podnijela ovoj instituciji u periodu od 2021. do 2024. godine.
Pitanja su se odnosila na ukupno devet različitih slučajeva.
Belveder
Krajem septembra 2021. DPS je SDT-u podnijela krivičnu prijavu protiv tadašnjeg predsjednika Vlade Crne Gore Zdravka Krivokapića i drugih lica zbog sumnje da su zloupotrijebili svoj položaj i prekoračili svoja službena ovlašćenja tokom događaja na Cetinju 4. i 5. septembra 2021. godine, tokom ustoličenja mitropolita Joanikija i dešavanja u samom gradu i na Belvederu.
„Zloupotrebljavajući položaj predsjednika Vlade, poslanika, ministara i dr. prekoračili su granice svojih službenih ovlaščen ja na način što je Krivokapić formirao tijelo koje nije imalo nikakve zakonske i ustavne nadležnosti da donosi odluke koje se tiču nacionalne bezbjednosti, a koje je na čelu sa njim preuzimalo djelove komandovanja operacijom bezbjednosnih snaga 5. septembra na Cetinju“, navedeno je u prijavi koju je primilo SDT, a kao dokaz uz prijavu je dostavljena i fotografija iz prostorija Vlade Crne Gore, snimljena 5. septembra, na kojoj su pored Krivokapića dio komandnog štaba pomenute operacije i druga lica: tadašnji poslanik Marko Milačić, Momčilo Koprivica, bivši ministri u Krivokapićevoj Vladi Milojko Spajić, Olivera Injac i Jakov Milatović, te tadašnji direktor ANB Dejan Vukšić i šefica Kabineta predsjednika Vlade Ivana Malović.
“S tim u vezi, poslanik Marko Milačić, u saopštenju objavljenom 6. septembra izjavio je: „U trenutku kada se država suočavala sa blokadom putnih pravaca, sa elementima šire pučističke parapolitičke akcije rukovodstva DPS-a koju je operativno vodio savjetnik predsjednika države Mila Đukanovića, Veselin Veljović, usljed odbijanja pojedinih da djeluju u zaštitu države, premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić lično je preuzeo punu odgovornost i punu kontrolu, uspostavio red i odlučno zaštitio Ustav, javni red i mir i državu Crnu Goru’”, navedeno je uprijavi, a Krivokapić se njome tereti da je 5.septembra 2021. godine prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja teže povrijedio pravo drugog na način što je mimo svojih ustavnih i zakonskih ovlašćenja dao nalog pomoćniku direktora Uprave policije da se liši slobode Veselin Veljović.
“ Što je istog dana priznao na svom Tviter nalogu: ‘Obavještavam javnost da su brzom akcijom policije, koju sam naložio, upravo stavljene lisice na ruke Veselinu Veljoviću“, kao i dana 6. septembra 2021. godine u izjavi za medije kada je istakao da je „on naložio hapšenje Veselina Veljovića“, pojašnjavajući tom prilikom da je dao nalog jednom od pomoćnika direktora Uprave policije Zorana Brđanina, čime je počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja”, naveo je DPS u prijavi.
U obrazloženju podnošenja krivične prijave DPS navodi da osnov sumnje da su prijavljeni izvršili krivično djelo zloupotreba službenog položaja iz člana 416 stav 1 Krivičnog zakonika Crne Gore proizilazi iz nadležnosti koje ima Vlada, odnosno predsjednik Vlade, ministri i poslanici, na osnovu Ustava Crne Gore, kao najvišeg pravnog akta, ali i ovlašćenja koja policijski službenici, odnosno državni tužioci imaju shodno Zakoniku o krivičnom postupku i drugim propisima.
“Imajući u vidu činjenicu da su odluke koje su donosili prijavljeni u isključivoj nadležnosti Savjeta za odbranu i bezbjednost, Vijeća za nacionalnu bezbjednost i Uprave policije, postavlja se pitanje otkud Zdravko Krivokapić kao predsjednik Vlade Crne Gore crpi svoja ovlašćenja za formiranje tijela koje preuzima komandovanje za policijske i druge bezbjednosne akcije koje su se preduzimale 4. i 5. septembra na Cetinju, kao i na osnovu čega je Zdravko Krivokapić u komandovanje tim akcijama uključio poslanike, određene ministre i druga lica koja po svojim zakonskim nadležnostima i ovlašćenjima ne mogu biti nikako dio lanca komandovanja policijskimi drugim akcijama. Sve prethodno poslanik Marko Milačić je sam posvjedočio izjavom da je premijer preuzeo punu odgovornost i kontrolu, uspostavio red i odlučno zaštitio Ustav, javni red i mir i državu Crnu Goru”, ističe se u obrazloženju prijave.
Takođe, postavlja se i pitanje otkud Zdravko Krivokapić kao predsjednik Vlade Crne Gore crpi svoja ovlašćenja da izdaje obavezujuće naloge pomoćniku direktora Uprave policije, koji je neposredno zasvoj rad odgovoran direktoru Uprave policije, kao i da prijavljeni neposrednim rukovođenjem usmjerava radnje organa policije, kako to sam navodi na svom Tviter nalogu, a i u medijima.
“Ovakvim činjenjem prijavljeni predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić je narušio ugled Vlade Crne Gore, pogazio Ustav i sve druge zakone i podzakonske akte koji uređuju materiju rukovođenja, usmjeravanja rada policije, primjene policijskih ovlašćenja i drugi poslove policijskog rada i djelovanja, ali i drugom nanio štetu i teže povrijedio prava, jer je pomoćnik direktora Uprave policije po njegovom nalogu i postupio, te svojim podređenim očigledno naložio da se Veselin Veljović odmah pozove u službene prostorije Uprave policije Odjeljenje bezbjednosti Cetinje. Procesne radnje koje su u odnosu na Veselina Veljovića tog dana preduzete od strane službenika Uprave policije vršene su u skladu sa samovoljom predsjednika Vlade, koji pritom navodno sve to čini radi „zaštite građana Crne Gore“, a zapravo na taj način opravdava svoju samovolju”, ističe se u obrazloženju krivične prijave.
Istovremeno, druga lica obuhvaćena ovom prijavom su zloupotrijebila položaj poslanika, ministara i druge službene položaje učestvujući u nezakonitoj akciji rukovođenja rada policije i tom prilikom zajedno sa premijerom Krivokapićem učestvovali u donošenju obavezujućih naloga za rad policije čime su svjesno prekoračili granice svojih ustavnih i zakonskih ovlašćenja, a koja su znali i morali znati da ne posjeduju.
“Sve prednje su dokazali sami premijer Krivokapić navodima na svom Tviter nalogu i izjavom u medijima, kao i poslanik Marko Milačić, koji je izjavio „da je bio neposredni svjedok dogadaja kada je premijer preuzeo punu odgovornost i kontrolu, uspostavio red i odlučno zaštitio Ustav, javni red i mir i državu Crnu Goru“. Na osnovu izloženog smatramo da u radnjama prijavljenih ima elemenata krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti, i s tim u vezi predlažemo da Specijalno državno tužilaštvo sprovede radnje iz svoje nadležnosti, u pravcu utvrđivanja materijalne istine i da nas o ishodu ove krivične prijave obavijesti”, ističe se u obrazloženju.
Tri godine od podnošenja krivične prijave, iz Specijalnog državnog tužilaštva je nemoguće dobiti odgovor čak ni na pitanje da li je krivična prijava odbačena.
Injac
DPS je protiv bivše ministarke odbrane Olivere Injac krajem marta 2021. i sredinom aprila iste godine podnijela dvije krivične prijave, koje su se odnosile na angažovanje penzionisanog zastavnika Miodraga Jokanovića u obavještajnoj službi Ministarstva odbrane i imenovanja oficira, potpukovnika Veljka Mališića, za državnog sekretara, potom i za vršioca dužnosti direktora Direktorata za logistiku Ministarstva odbrane.
“Nakon ocjene prikupljenih dokaza, obavještenja i podataka, krivične prijave su odbačene, obrazloženim rješenjem, 27. februara i 7. decembra prošle godine, o čemu je obaviješten podnosilac, a rješenje o odbacivanju krivične prijave, sa obavještenjem o pravu na preduzimanje krivičnog gonjenja i pravu na podnošenje pritužbe za preispitivanje rješenja poslato je Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore”, izjavio je u aprilu 2024. godine portparol SDT Vukas Radonjić za medije.
Milatović
Na samom početku ministarskog mandata Jakova Milatovića, u Vladi Zdravka Krivokapića, on je u Skupštini Crne Gore izrekao tvrdnju da „do sad nijesmo imali ministre koji ne kradu“, što su brojni funkcioneri iz DPS-a doživjeli kao klevetu. Međutim, krivična prijava protiv Milatovića podnijeta je zbog iste izjave koja, kako se tvrdi u obrazloženju, „sadrži njegovo saznanje da su svi nekadašnji ministri iz redova Demokratske partije socijalista vršili u kontinuitetu krivična djela, koja nije prijavio nadležnim državnim organima (SDT)“.
Prijava je podnijeta polovinom 2021. godine, ali Specijalno državno tužilaštvo tri godine kasnije nije spremno da govori o njoj.
Ulcinj
DPS je sredinom juna 2022. godine Specijalnom državnom tužilaštvu podnijela krivičnu prijavu protiv upravnog inspektora Ministarstva javne uprave Marka Vučinića, poslanika u Skupštini Crne Gore Gencija Nimanbegua i 18 odbornika ulcinjskog parlamenta.
Krivičnom prijavom DPS tereti Vučinića zbog nezakonite odluke o izboru predsjednika Skupštine Opštine Ulcinj, „zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja, koje predviđa član 416 Krivičnog zakonika Crne Gore, zbog toga što je protivpravno izdavao obavezujuće naloge i mjere, postupajući bez naloga, omogućio je pečatiranje predhodno donijete nezakonite Odluke o izboru predsjednika Skupštine opštine Ulcinj, a kasnije i njeno objavljivanje u Službenom listu Crne Gore, iako je znao da je ista donijeta suprotno Zakonu o lokalnoj samoupravi i Statutu Opštine Ulcinj“, navodi se u prijavi.
Dvije godine kasnije, Specijalno državno tužilaštvo nema odgovor da li je ova krivična prijava prihvaćena i šta je tim povodom preduzeto, ali ni da li je prijava DPS odbačena.
Bratić
Protiv bivše ministarke kulture, prosvjete, nauke i sporta Vesne Bratić, Demokratska partija socijalista je u oktobru 2022. godine podnijela krivičnu prijavu zbog nezakonitog razrješenja 244 prosvjetna direktora i štete koja je ovim povodom nanijeta Budžetu Crne Gore zbog sudskih troškova.
Bez obzira na to što se nižu pravosnažne presude po tužbama smijenjenih direktora protiv Bratić, crnogorski pravosudni organi tvrde da do nje ne mogu da dođu, mada je bivša ministarka profesorica na fakultetu gdje se redovno pojavljuje na predavanjima, ali ima i česte medijske nastupe.
Specijalno državno tužilaštvo već dvije godine nema odgovor na krivičnu prijavu DPS.
Adžić
Krivičnu prijavu zbog podrivanja izbornog procesa i nepostupanja po Zakonu o biračkom spisku DPS je podnijela i protiv bivšeg ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića, u martu 2023. godine.
Prema obrazloženju DPS, MUP je trebalo da postupi u skladu sa Zakonom o biračkom spisku, odnosno da u roku od tri dana od dana raspisivanja izbora, preko sredstava informisanja i na svom sajtu oglasi i izloži birački spisak na uvid biračima i obavijesti birače o vremenu i načinu uvida i mogućnosti da zatraže promjenu podataka upisanih u birački spisak. MUP je bio dužan da u roku od 48 sati javno objavi u svim dnevnim listovima i na internet stranici svojoj, numerički, tabelarni prikaz podataka o promjenama nastalim u biračkom spisku u cjelini i po jedinicama lokalne samouprave u odnosu na birački spisak po kome su održani prethodni izbori. S tim da prikaz mora sadržati podatke o biračima koji su stekli biračko pravo kao i podatke o biračima koja su izgubila biračko pravo. S obzirom da to nije učinjeno u predviđenim rokovima, DPS je smatrala da je to posao za SDT.
Duže od godinu dana kasnije, Specijalno državno tužilaštvo ne komentariše ovu, kao ni sve ostale krivične prijave koje je DPS podnosio od 2021. do danas.
Jakupi
Svega nekoliko dana nakon što su podnijeli krivičnu prijavu protiv Filipa Adžića, krajem marta prošle godine, DPS je podnijela novu krivičnu prijavu protiv Arbena Jakupija, tadašnjeg v.d. pomoćnika Uprave za saradnju sa dijasporom. koji je putem emisije emitovane na TV Vijesti, vršio uticaj na birače iz dijaspore da ne ostvare svoje biračko (glasačko) pravo.
“Krivična prijava je podnijeta iz razloga što je dana 22.3.2023. godine, zloupotrebljavajući svoj službeni položaj, suprotno članu 27 Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, putem internet Portala Televizije Vijesti, u emisiji u video formatu uticao na birače iz dijaspore da ne vrše svoja Ustavom zagarantovana prava, tj. da ne glasaju na predstojećim predsjedničkim izborima. To sve u u cilju da, kao funkcioner Stranke pravde i pomirenja, koja je prethodno podržala predsjedničkog kandidata Jakova Milatovića, pomogne u postizanju što boljeg rezultata, čime je ugrozio cijeli izborni proces, ali i doveo u pitanje ostvarenje ustavnog prava svakog građanina Crne Gore koji se trenutno nalazi van Crne Gore”, naveli su tada iz DPS i kazali da uprkos tome što su Uprava na čijem je čelu i on kao vršilac dužnosti dužni da preduzmu sve mjere da iseljenici ostvare svoje Ustavom i zakonom zajamčeno pravo, a to je pravo da bira, on je kroz izjavu, čiji djelovi glase: “Ne očekujem masovni dolazak dijaspore jer se ne radi o nekom pitanju od nacionalnog interesa niti se odlučuje o tome ide li Crna Gora evropskim putem ili u izolaciju” ili “Vjerujte da je dijaspora totalno mirna i neće doći, ne ti džepovi, kako su najavljeni, nego neće doći ni dvije hiljade ljudi”, na direktan način uticao da glasači iz dijaspore ne ostvare svoja biračka prava.
SDT nije odgovorilo ni na pitanja koja su se odnosila na status ove krivične prijave.
Crnogorčević i Kovačević
Krivične prijave relativno novijeg datuma je DPS podnijela protiv pjevačice Danice Crnogorčević zbog skrnavljenja crnogorske himne i protiv predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj tokom nabavke gradske rasvjete vrijedne 9.500.000 miliona eura, bez saglasnosti Skupštine Opštine Nikšić i Vlade Crne Gore.
Bez odgovora iz SDT su ostala i naša pitanja vezana za ova dva slučaja.
Iz DPS je ranije saopšteno da su različitim tužilaštvima do sada podnijeli preko 70 krivičnih prijava, koje su uglavnom do danas ostale bez odgovora.
