Rusija će se na različite načine umiješati u predstojeće predsjedničke izbore u Crnoj Gori koji će se održati 19. marta, a vjerujem da je isti scenario spreman i za očekivane parlamentarne izbore. Zato naši NATO i drugi partneri moraju širom otvoriti oči i imati proaktivnu ulogu, kako bi na vrijeme, dok za tako nešto ne bude kasno, zajedno sa dokazanim evroatlantskim političkim strukturama u našoj državi, spriječili bilo kakav maligni uticaj koji ima ozbiljan potencijal da ugrozi demokratske vrijednosti koje kao partnerske zemlje dijelimo. Bilo bi politički naivno i državno neodgovorno očekivati da Rusija neće iskoristiti prostor koji joj je nažalost otvoren nakon posljednjih parlamentarnih izbora u Crnoj Gori”, poručio je predsjednik SD dr Damir Šehović, povodom bezbjednosne konferencije “Kako doći do protivteže ruskoj agresiji u Ukrajini”, koja je održana u Kongresu SAD-a u Vašingtonu.
On je dodao da je ne samo utisak, nego i lako dokaziva činjenica da Rusija nažalost ostaje i prisutna i aktivna na Balkanu, čineći ga politički nestabilnim, ali i sklonim međunacionalnim tenzijama, institucionalnom zastoju i nazadovanju demokratije, što predstavlja rastuću zabrinutost za ukupni učinak i stabilnost našeg regiona.
"Od ranije znamo koja su to njena glavna uporišta u regionu, ali je to svjesno ili nesvjesno nedavno postala i zvanična Podgorica, zahvaljujući odlazećoj manjinskoj i Vladi koja joj je prethodila. Od političkih promjena 2020. godine Rusija je na različite, sebi svojstvene načine, stalno povećavala svoje prisustvo u Crnoj Gori, slijedeći dobro poznatu matricu podsticanja njene političke nestabilnosti, a trenutna parlamentarna većina i odlazeća vlada su činjenjem ili nečinjenjem odgovorni za dozvoljavanje takvog uticaja koji je rezultirao potpunim institucionalnim zastojem i sveukupnom političkom i društvenom krizom", zaključio je Šehović.
Na forumu “Kako doći do protivteže ruskoj agresiji u Ukrajini” su pored Šehovića, učestvovali i poslanici Branimir Gvozdenović i Andrija Nikolić.
Šehović u Vašingtonu prisustvuje 71. Molitvenom doručku, čiji domaćin je predsjednik SAD-a Džo Bajden, gdje će osim učešća u programu koji se prvog i drugog februara organizuje u okviru nacionalnog molitvenog doručka, imati priliku za brojne susrete sa gostima i članovima Kongresa i Senata SAD-a, što će biti značajno za razmjenu mišljenja o brojnim političkim, ekonomskim, ali i bezbjednosnim izazovima sa kojima se savremeni svijet suočava.
