Razočaran sam u državu, tužilaštvo i sve one koji bi trebalo da zaštite prvenstveno djecu, kazao je Pobjedi otac djevojčice koja je nedavno bila seksualno uznemiravana. Napasnik je ispitivan u policiji, a tužilaštvo je odlučilo da ga pusti uz prekršajnu kaznu.
Zbog zaštite identiteta djevojčice, Pobjeda neće objaviti ime roditelja niti grad u kojem se ovo uznemiravanje dogodilo.
Djevojčici koja ima deset godina, dok je sjedjela na klupi, prišao je stariji čovjek za kog se kasnije ispostavilo da ima 80 godina, postavljao pitanja sa seksualnim konotacijama, a onda je dok se udaljavala počeo i vulgarno da joj dobacuje, dok ga nijesu prisutni građani otjerali.
Roditelji su prijavili slučaj policiji i na njihovo postupanje nemaju primjedbi.
Ovaj slučaj je završio pred Sudom za prekršaje, ali je sudija tražio od tužiteljke ponovnu procjenu da li ima elemenata za krivično gonjenje jer je, u međuvremenu, tokom izviđaja, došlo do novih saznanja. Tužiteljka je sudiji odgovorila da je tog dana kontaktirala dežurnog tužioca u Višem tužilaštvu u Podgorici, upoznala ga sa slučajem zbog sumnje da bi se moglo raditi o nedozvoljenim polnim radnjama, ali da je on naveo da u opisanim radnjama okrivljenog nema elemenata krivičnog djela. Uputila je sudiju da i on uputi spise predmeta na uvid i ocjenu Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.
Međutim, procjena je ostala ista – prekršaj javnog reda i mira.
NI ZABRANA PRILASKA...
"Boli me ova relativizacija slučaja kojom se šalje poruka da ništa ne treba ni prijavljivati. Neki govore da je taj čovjek star, ili dementan, ali nije jer je uzeo advokata. S druge strane, on je poznat kao neko ko se godinama tako ponaša i u našem gradu ćete naći desetine primjera da je on seksualno uznemiravao žene. Ali niko ga dosad nije prijavio", kaže on.
A da su to učinili, smatra on, možda njegova ćerka ne bi pretrpjela šok. Ističe i da mu nije jasno da tužioci tako olako procjenjuju da li će neko ponovo učiniti neko djelo.
Tom napasniku nije određena zabrana prilaska djevojčici.
"Djeca su nam nezaštićena na ulici. Neko plati kaznu i može da radi što hoće", kaže on revoltirano.
Zbog toga je odlučio da angažuje advokata i podnese privatnu krivičnu prijavu protiv napasnika.
"Najviše me razočarao rad tužilaštva. Oni su procijenili da je to samo prekršaj. A ako želimo da imamo državu koja je demokratska i sobodna, onda tužilaštvo i sudstvo treba da su najjača grana. A ovim pokazuju da nemaju snage i da ne žele da se zamjeraju. I tako prolazi slučaj po slučaj, sve dok se ne desi neka tragedija", kaže on...
Ovaj otac ističe da je najvažnije da sistem funkcioniše i da djecu zaštiti od predatora i pita se da li bi tužioci isto postupili da je neko od njihove porodice ili bliskih bio na mjestu njegove ćerke.
PLATILI 1.000 EURA I PUŠTENI
Ovakvi slučajevi su u Crnoj Gori veoma česti, i u ogromnom broju slučajeva se kvalifikuju kao prekršaj. Tako je bilo i u slučaju seksualnog uznemiravanja djece u Podgorici i u Kotoru kada su okrivljeni kažnjeni prekršajno sa po 1.000 eura.
U Podgorici se muškarac srednjih godina skidao pred djevojčicama, pratio ih, dobacivao im vulgarnosti. Roditelji su ga prijavili policiji, a tužilac procijenio da nema elemenata krivičnog djela već da je u pitanju prekršaj. Radi se o muškarcu koji je i ranije uznemiravao djevojčice, o čemu je uprava škole takođe obavještavala policiju.
Seksualni predator iz Kotora je stranac, koji je na plaži u Dobroti uznemiravao pet djevojčica, zbog čega ga je policija i privela.
Kako je objavila Pobjeda, on je osumnjičen da se skidao go, da je djevojčice fotografisao u moru i na ponti, i da je pokazivao polni organ. I on je kažnjen prekršajno sa 1.000 eura.
Iako je početkom 2022. godine izmijenjen Krivični zakonik koji podrazumijeva oštrije kazne za pedofile, tužilaštva ga rijetko primjenjuju.
PRAKSA
Kristina Mihailović iz Udruženja „Roditelji“, kojima se najčešće i obraćaju porodice žrtava, Pobjedi je kazala da u Crnoj Gori ne postoje zbirni podaci i da je to komplikovano jer se moraju tražiti posebno za svaki slučaj od sudova i tužilaštva, a ova djela se kvalifikuju kao prekršaji remećenje javnog reda i mira.
"Ovo je postala praksa u posljednje vrijeme, na osnovu slučajeva koji su se dogodili, a eto, možda je samo naša percepcija takva jer smo konačno izdejstvovali da se izmijeni Krivični zakonik i čekali da počne da se primjenjuje. A ne primjenjuje se jer Ministarstvo pravde ne radi ništa jer još uvijek nije pripremilo podzakonska akta. Druga je ta da mora da postoji veća senzibilisanost i tužilaštva i sudova. O tome se priča predugo, imaju čak i obuke, ali se malo što dešava u praksi", kaže ona.
Mihailović ističe da nakon svega što se događa, očigledno ni roditelji ni javnost ne znaju što je seksualno uznemiravanje.
"Očigledno da se ne podudara to što sudije ili tužioci misle da jeste sa onim što laička javnost i roditelji misle s druge strane", kaže Mihailović.
Isptiče da su „Roditelji“ tražili od ODT u Podgorici da im objasne kako tužioci gledaju na te stvari.
"Da i mi kao roditelji i javnost znamo kako da gledamo na to. Mislim, mi to već znamo, ali prosto, da ne idemo da prijavljujemo jer izgleda da nema potrebe da se to i učini - rezignirano kaže ona.
Smatra da su to veoma loše poruke i djetetu koje se osjeća nezaštićeno, ali i porodici.
"U Crnoj Gori građani ionako nemaju praksu da prijavljuju svoje probleme, a kada im se dogodi nešto ovako loše, logično je da se ne prijavljuje jer ulaze u dodatni problem. Strahuju nadalje za svoje dijete koje niko ne štiti i neki se čak pitaju da li su dobro uradili jer ih država ne štiti, a napasnik je slobodan", kaže Mihailović.
Na pitanje Pobjede kakav je odnos države koja neke procese dugo vodi, pri čemu se i dijete ispituje i dodatno viktimizuje, ističe da to nije odnos koji je u interesu djeteta niti da se procesi tako vode.
"Jedino se šalje dobra poruka počiniocima, jer oni mogu to da tumače tako da im taj prekršaj neće izazvati neki problem i nema ozbiljne kazne koja bi ih zaustavila da to rade", ističe ona.
Kao i roditelj djevojčice koji je govorio za Pobjedu, smatra da država sjedi i čeka da se nešto drastično dogodi, neka katastrofa...
"A onda se pitamo da li smo mogli nešto drugačije uraditi ili ne. Svima se upućuje loša poruka da država ne vodi računa o djeci", kategorična je ona.
A na pitanje Pobjede kako država reaguje u odnosu na djecu žrtve, da li im je obezbijedila psihološku podršku, odgovara da nije.
"Porodice su nezaštićene jer u većini opština nema službi koje će dati podršku porodici. Ako roditelj nema novca da plati podršku, teško da će dobiti besplatnu. Mora se naći neki način da u domovima zdravlja, centrima za socijalni rad... budu otvorena savjetovališta jer nema opravdanja da se djeci i porodicama ne obezbijedi kontinuirana pomoć", kaže ona.
NVO „Roditelji“ su uputili takav zahtjev, ali i onaj da se konačno počne sa primjenom KZ.
ZAKONI
Prema izmjenama Krivičnog zakonika, za krivična djela silovanje, obljuba sa djetetom, nad nemoćnim licem, obljuba zloupotrebom položaja, počinilac će biti kažnjen zatvorom u trajanju do četrdeset godina. Ko učini obljubu nad djetetom kazniće se od pet do petnaest godina zatvora.
A ukoliko se obljuba izvrši zloupotrebom položaja ili ovlašćenja najmanja kazna je deset godina zatvora. Po zakonu koji važi od januara: Ko djetetu proda, pokloni, prikaže ili javnim izlaganjem, posredstvom informaciono-komunikacionih tehnologija ili na drugi način učini dostupnim slike, tekstove, audiovizuelne ili druge predmete pornografske sadržine ili mu prikaže pornografsku predstavu, kazniće se zatvorom od dvije do deset godina.
Ko navodi ili iskoristi dijete za proizvodnju slika, audiovizuelnih ili drugih predmeta pornografske sadržine (dječja pornografija) ili za pornografsku predstavu, kazniće se zatvorom od tri do deset godina.
A za sve ove primjere koji su se dogodili u posljednjih mjesec i po dana, tužioci su se odlučili da primijene član 7 Zakona o javnom redu i miru. U tom članu piše da će oni koji budu na javnom mjestu grubo vrijeđali drugog ili se na drugi način ponašali naročito drsko, bestidno ili uvredljivo, biti kažnjeni za prekršaj novčanom kaznom od 250 eura do 1.000 eura ili kaznom zatvora do 60 dana.
NEMA DOKAZA
A kada slučaj dođe do suda, počinilac bude oslobođen zbog nedostatka dokaza. Tako je sudija procijenio u predmetu kada je starac optužen za seksualno zlostavljanje sedmogodišnje djevojčice. Više državno tužilaštvo je, u završnici suđenja, zatražilo kaznu od sedam godina zatvora, ali je uprkos tome sudija procijenio da to nije dokazano i donio oslobađajuću presudu.
Pobjeda je ranije pisala o tom slučaju, kada je starac, koji je komšija porodice čiju je kćerku zlostavljao, prijavljen kada se ona povjerila roditeljima. Bio je na slobodi nakon nekoliko dana, nesmetano prolazeći pored kuće žrtve.
Kako je tada utvrđeno, M. V. je krivična djela nedozvoljenih polnih radnji i obljube nad djetetom ponavljao više puta, a pretpostavlja se, prema svjedočenju, da je to trajalo i dvije godine. Suđenje je odlagano više puta.
"Nadamo se da će tužilaštvo reagovati na ovakvu odluku. U suprotnom, svim roditeljima u Crnoj Gori biće poslata poruka da našu djecu niko ne štiti, čak ni onda kada se dese ovakva zlodjela", kazali su roditelji djevojčice.
U izvještaju o radu Tužilačkog savjeta i državnog tužilaštva za 2022. godinu, statistika pokazuje da su u postupcima koji se tiču djece na čiju su štetu učinjena krivična djela i onih koji su bili svjedoci nekih krivičnih djela, državni tužioci tražili pomoć stručne službe u 78 predmeta za 113 djece.
Stručna služba radi na procjeni maloljetnika i učestvuje u saslušanjima.
Zahtjev za učešće stručna služba je tokom 2022. godine dobila za osam slučajeva krivičnog djela silovanje (sedam djevojčica i jedan dječak), prilikom istrage krivičnog djela nedozvoljene polne radnje bila je potrebna pomoć stručne službe u šest slučajeva, a za krivično djelo dječija pornografija - jednom. U statistici je dato i krivično djelo „nedefinisano seksualno nasilje“ za koje je pomoć stručne službe tražena u jednom slučaju.
Podatke o tome u koliko je slučajeva presuđeno, Pobjeda nije dobila od Sudskog savjeta.