Država ne primorava građane da bilo kome pokazuju digitalnu kovid potvrdu koja sadrži podatke o medicinskom stanju, ali ako žele u unutrašnjost lokala ili restorana onda se podrazumijeva da su spremni da ugostiteljima daju na uvid ova dokumenta kako bi se ispoštovale nove mjere uvedene 30. jula prema kojima se unutar lokala ne može ukoliko niste potpuno ili djelimično vakcinisani, imate negativan PCR ili antigenski test ne stariji od 72, odnosno 48 sati.
To proističe iz reagovanja generalnog direktora za digitalno zdravlje Aleksandra Sekulića koji je tendencioznim nazvao apel člana Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka Muhameda Đokaja da Ministarstvo pojasni na osnovu kojeg zakona su ovlastili konobare da obrađuju podatke građana kao uslov da dobiju uslugu u unutrašnjosti ugostiteljskih objekata.
Đokaj je u izjavi Pobjedi tim povodom naveo, da ukoliko jasnog zakonskog osnova nema, onda se uvedenim mjerama ulazi u zonu kršenja zakona, ustava i međunarodnih propisa koji regulišu pravo obrade ličnih podataka građana.
Na volju
Sekulić je izričit da zdravstveni sistem Crne Gore rukovalac zbirke ličnih podataka i obrađivač ličnih medicinskih podataka u skladu sa zakonom.
“Baze podataka mogu da vode, i vode, isključivo zdravstvene ustanove i druga pravna lica koja pružaju usluge zdravstvene zaštite. I taj dio zakonskih obaveza Ministarstvo zdravlja Crne Gore, za razliku od prethodne administracije koja je javno objavila spiskove lica inficiranih COVID19 virusom, smo uvijek ispoštovali, i to ćemo i ubuduće činiti”, naveo je on.
Prema njegovim riječima, nakon dobijanja potvrde, svako lice može, a i ne mora, svoj podatak, shodno Zakonu, da podijeli kome god želi.
“U ovom slučaju, shodno mjerama koje su na snazi, lice to radi svojom voljom i lično. Dakle, zdravstveni sistem ne dijeli zbirke podataka, već svi mi u svoje ime donosimo takvu eventualnu odluku”, naveo je Sekulić.
On tvrdi da je takav pristup u skladu sa standardima Evropske unije, „s obzirom na činjenicu da istovjetan sistem od 1. jula funkcioniše u svim zemljama članicma EU“.
“Da sublimiram, građani samim pružanjem na uvid potvrde daju saglasnost za obradu podataka, i tu nema ni zakonskih, ni funkcionalnih prepreka ili kršenja privatnosti”, naveo je Sekulić.
On je kazao da apsolutno nikakvog smisla nema teza da zbog validacije QR koda onlajn, može biti nekih dilema.
“QR kod koristi enkripciju javnog ključa i jednostavno rečeno, kao i vaša email adresa, budite slobodni da ga podijelite kome vi želite. Validacija sadrži samo ime, prezime i datum rođenja. Dakle, sadrži podatke koji nisu zaštićeni Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, tako da nema potrebe da se u javnosti stvaraju dileme oko ovog pitanja”, istakao je Sekulić.
Već u primjeni
Budući da potvrda važi uz priloženi dokument, ličnu kartu ili pasoš, a da konobari nisu pripadnici zvaničnih organa poput policiije, carine, granične policije, Sekulić je naveo da se lični dokumenti već pružaju na uvid u turističkim objektima, poput hotela, ili na primjer, na ulazu u noćne klubove kojim dokazujete punoljetstvo.
“Riječju, vaša je lična volja i izbor, kada i kome želite da prezentujete ličnu kartu ili pasoš. Organi poput policije, carine, granične policije imaju pravo da od vas zahtijevaju uvid u lična dokumenta, dok u ovom slučaju vi svojevoljno to radite, a na šta, opet po zakonu, imate parvo”, istakao je Sekulić.
On je poručio građanima, ali i Agenciji za zaštitu ličnih podatka, da se Ministarstvo zdravlja ovim povodom više neće oglašavati jer je „materija više nego jasna“.
Đokaj: Uskladiti poteze sa EU, u protivnom srljamo u kršenje ljudskih prava
Član Savjeta AZLP Muhamed Đokaj kazao je da stoji na raspolaganju Ministarstvu zdravlja, kao nekadašnji član NKT-a, da zajednički formiraju radnu grupu i rade na rješenju koja su u skladu sa zakonom i međunarodnim propisima, „u suprotnom srljamo bespotrebno u zonu kršenja ljudskih prava i sloboda“.
On je katagoričan da su vlasti EU više puta naglašavale da pravni osnov postoji samo za upotrebu EU potvrda COVID -a za potrebe graničnih prelaza, ali da ako države članice žele koristiti te potvrde u druge svrhe, kao na primjer ulaska u restorane, moraju usvojiti odgovarajuće nacionalno zakonodavstvo koje to dopušta, poput rješenja u Francuskoj ili Austriji.
“Sve ovo važi i za države koje nisu članice EU, koje već usklađuju svoje zakone međunarodnim propisima iz oblasti zaštite ličnih podataka, sa posebnim akcentom na EU Regulativu, "Opštu uredbu o zaštiti podataka o ličnosti".
U Crnoj Gori takav zakon nije usvojen kojim se dopušta i ostalim subjektima kontrola PCR testa, već Vlada uređuje ta pitanja svojim uredbama naredbama ili tome slično, kako što je sada pokazano da se običnim nalogom za izvršenje od Ministarstva zdravlja konobari ili drugo osoblje neovlašćeno i bez jasnog pravnog osnova obrađuju lične podatke – naveo je on.
Đokaj je podsjetio da je i u bivšem NKT-u apolavao da vode računa o ljudskim pravima koje se odnose na oblast privatnosti, ali su ga ignorisali, pa su objavili spiskove lica u samoizolaciji.
