Bivša ministarka ekonomije Dragica Sekulić u vladi Duška Markovića je kazala da je tadašnja vlada bila svjesna da se odlukom o pokretanju sporazumnih raskida ugovora za izgradnju malih hidroelektrana (mHE), na neki način, koncesionarima nanosi šteta te da su smatrali da bi bilo mnogo povoljnije po državu ukoliko bi se našlo zajedničko rješenje umjesto jednostranog raskida i tužbi koncesionara.
Sekulić je to izjavila svjedočeći pred sudijom Privrednog suda Vladimirom Bulatovićem u sporu po tužbi Normal kompani u vlasništvu Žarka Burića zbog neizgrađene mHE Meteh na rijeci Komarača. Prema nalazu vještaka, Normal je u ovaj projekat uložio 998.700 eura, dok izgubljena dobit za tridesetogodišnji period eksploatacije iznosi 9,7 miliona eura.
- Vlada je zadužila Ministarstvo finansija da angažuje finansijsku kuću Delloite da napravi analizu koja bi služila kao početna platforma za pregovore o sporazumnom raskidu ugovora za izgradnju mHE sa koncesionarima, ali konačna verzija analize, za vrijeme mog mandata, nije dostavljena, imajući u vidu pandemiju, a onda i promjenu vlasti – kazala je Sekulić na jučerašnjem ročištu.
Analiza
Ta analiza je, kako je objasnila, trebalo da pokaže koliko su koncesionari, sa kojima je trebalo da se pregovara o raskidu, do tada uložili u projekte, a na osnovu koje je Ministarstvo ekonomije trebalo da traži zeleno svjetlo vlade na platformu za pregovore. Sekulić je kazala da nije bila obaviještena da Normal kompani nije ispunio neku ugovornu obavezu, jer da jeste, morala bi reagovati i obavijestiti vladu o tome.
- Prilikom donošenja zaključka vlade da se pristupi sporazumnom raskidu ugovora nije postojala do kraja jasno definisana odluka na koji način bi se obeštetili koncesionari, ali je zasigurno postojala svijest o potrebi obeštećenja. Upravo zato je, između ostalog, i angažovan Delloite – kazala je Sekulić koja je na čelu Ministarstva ekonomije bila od kraja 2016. do kraja 2020. godine.
Ukazala je da je ovo jedan od ugovora koje je naslijedila, te da je tokom njenog mandata bio u prvoj fazi koja podrazumijeva pribavljanje dokumentacije i završava dobijanjem građevinske dozvole.
- Rokovi nijesu bili probijeni, jer da jesu, mi bismo reagovali. Taj projekat je imao problem zbog protesta mještana i građevinske dozvole. Koliko se sjećam, nakon što nas je investitor obavijestio da je dobio građevinsku dozvolu, iz Ministarstva finansija su nam kazali da su poništena rješenja o eksproprijaciji. Nakon toga je poništena i dozvola jer su pravosnažna rješenja o eksproprijaciji bila uslov za nju – kazala je Sekulić dodajući da je država bila dužna da sprovede postupak eksproprijacije odnosno Uprava za nekretnine.
Problemi sa eksproprijacijom
Jedan od advokata Normala Stefan Žižić je ukazao da je načelnik Uprave za nekretnine u Plavu pravosnažno osuđen zbog nezakonitog vođenja postupka eksproprijacije, dodajući da se odgovornost države ogleda i u tome. Sekulić, kako je kazala, nije bila upoznata s tim niti da li je država nešto preduzela da ispuni uslove potrebne za ponovno dobijanje građevinske dozvole koji su se odnosili na eksproprijaciju.
Sekulić je ukazala da je vlada smatrala da se ovaj projekat ne može realizovati ni zbog eksproprijacije ni zbog protesta mještana, dodajući da nije prisustvovala protestu koji su građani organizovali zbog izgradnje mHE Meteh, već njeni saradnici.
- To je bio period u kojem smo imali proteste na više lokacija, a građani su se generalno protivili izgradnji mHE. U najvećem broju slučajeva su branili radove – kazala je Sekulić.
Naglasila je da dopisi koje su uputili koncesionarima nakon odluke vlade da se ovi projekti obustave nijesu bili jednostrana izjava raskida ugovora, već najava o pregovorima o sporazumnom raskidu. Na pitanje sudije Bulatovića zašto je to vlada uradila, Sekulić je kazala da su vidjeli da se projekat ne može realizovati, za šta koncesionar nije bio kriv, jer da jeste, mogli su aktivirati garanciju.
Sekulić je kazala da je u tom dopisu precizno bilo naznačeno da ugovorna prava i obaveze nijesu suspendovane, te da su pregovori zvanično trebalo da počnu potpisivanjem aneksa. Ipak, to se tokom njenog mandata nije desilo, jer tekst među strankama nije usaglašen, a nije bilo ni analize Delloite-a.
Navode zastupnice države Radomirke Raičević da se iz dopisa bivšeg ministarstva kapitalnih investicija, kojim je rukovodio Mladen Bojanić, zaključuje da je Normal u junu 2020. godine odbio potpisivanje aneksa, advokat Normala Filip J. Jovović je negirao navodeći da su državi dostavili kompletnu dokumentaciju o ulaganjima i izrazili interesovanje da se ovo pitanje riješi. Tvrdi da Normal nikada nije odbio da potpiše aneks već da je o njegovoj sadržini trebalo još da se pregovara. Kazao je da su u dva navrata tokom ljeta 2020. tražili povratne informacije u vezi sa informacijama o ulaganju koje su dostavili državi, ali da odgovor nijesu dobili.
- U cilju pripreme za spor tužilac je državi 5. novembra 2020. dostavio obavještenje o bitnim elementima spora na koje je u dopisu od 25. novembra 2020. odgovoreno da je Ministarstvo ekonomije angažovalo finansijskog savjetnika u cilju sagledavanja finansijskog uticaja raskida ugovora, da analiza još nije okončana, te da se još ne mogu izjasniti na zahtjev tužioca. Mislimo da ovo dovoljno govori o tome da li je tužilac bio spreman za pregovore ili ne – kazao je Jovović.
U vladinoj informaciji u vezi sa raskidom više ugovora o koncesiji kojima je predviđena izgradnja mHE, među kojima je i Meteh, navodi se da je inicijalno koncesionar bila kompanija Kroling, ali je to pravo 2016. godine prenijeto na Normal. Stoji da je građevinska dozvola izdata u februaru 2017, te da je rok za izgradnju bio osam mjeseci. Ukazuju da su iz Normala prije isteka tog roka obavijestili Ministarstvo ekonomije da ih je lokalno stanovništvo spriječilo da počnu sa radovima, zbog čega su tražili produženje roka. Kako su u međuvremenu poništene odluke o eksproprijaciji zemljišta na kojem je trebalo da se gradi mHE, a onda i građevinska dozvola, u informaciji se navodi da je vlada Duška Markovića u oktobru 2019. godine predložila da se započnu pregovori o sporazumnom raskidu ugovora. Na ponuđeni aneks kojim je trebalo da se definiše datum početka pregovora, kako stoji u informaciji vlade, Normal nije htio da pristane, pa je na taj način preuzeo rizik da se ugovor raskine. Država je aktivirala garanciju na 150.000 eura, a Normal je podnio tužbu tražeći naknadu štete. Iduće ročište zakazano je za 10. april kada bi trebalo da bude saslušan Žarko Burić.
