Bude li sve išlo po planu, 69-godišnji čelnik biće do kraja kongresa, koji se održava jednom u pet godina, potvrđen na dužnosti glavnog sekretara stranke i učvrstiće svoju poziciju najmoćnijeg kineskog vođe nakon Mao Zedonga.
Gotovo 2300 delegata iz svih kineskih pokrajina okupiće se u nedjelju u veličanstvenoj Velikoj dvorani naroda na pekinškom Trgu Tiananmenu oko kojeg su jako pojačane mjere sigurnosti.
Kongres će se održati uz stroge zdravstvene mjere jer Xi i dalje insistira na sprovedbi politike nulte stope tolerancije prema koronavirusu.
Na kongresu koji će se većinom odvijati iza zatvorenih vrata sudionici će izabrati oko 200 članova Centralnog komiteta stranke, koji zatim bira 25 članova Politbiroa i svemoćni Stalni odbor, najviše tijelo vlasti u zemlji.
No zapravo „sve je unaprijed usaglašeno jer se kongres ne održava dok se sve frakcije ne dogovore”, rekao je sinolog Jean-Philippe Beja.
Kritičari ističu da je Xi zadnjih godina takođe eliminisao sve potencijalne političke suparnike, posebno kroz svoju dugogodišnju borbu protiv korupcije.
Xi će u govoru prvoga dana kongresa iznijeti ocjenu prethodnog mandata te zacrtati put za idućih pet godina i za stranku i za zemlju.
Xi je na kongresu 2017. obećao novu eru socijalizma s kineskim licem i kazao da će Peking sarađivati sa svijetom.
„Otvorenost donosi napredak, a samoizolacija zaostajanje”, rekao je.
„Kina neće zatvoriti vrata svijetu, postaćemo sve otvoreniji”.
Dogodilo se suprotno
No pet godina kasnije Kina čini upravo suprotno.
Dok se ostatak svijeta postupno vraća prijepandemijskom načinu života, Peking strogo sprovodi politiku nulte stope tolerancije prema covidu-19 s ograničenjima putovanja, obaveznim karantenama i ponovnim zaključavanjima.
Ta strategija izaziva velike probleme građanima, a prestrašila je i poslovnu zajednicu jer je ekonomski rast zastao.
„Kineska politika nulte stope tolerancije prema covidu obeshrabruje nužno potrebne investicije. Mladi Kinezi najviše trpe u ekonomskom i društvenom smislu”, rekao je Yu Jie iz think tanka Chatham House, zadužen za azijsko-pacifički program.
Kineski odnosi s SAD-om također su se u zadnjih pet godina pokvarili, a Xijeva asertivnija vanjska politika izaziva zabrinutost od Indije do Australije i Kanade.
Zapadne zemlje negativno reaguju na sve agresivniju retoriku protiv Tajvana, koji Peking smatra svojom teritorijom i tvrdi da ga ima pravo zauzeti silom bude li potrebno.
Optužuju takođe Kinu za raširena kršenja ljudskih prava, posebno u zapadnoj regiji Xinjiangu.
„Treći mandat predsjednika Xija loš je znak za ljudska prava u Kini i svijetu”, rekao je Yaqiu Wang, viši stručnjak za Kinu pri organizaciji Human Rights Watch.
Doživotno?
Kineska komunistička partija ima 96,7 miliona članova i jedna je od najvećih političkih organizacija na svijetu, ali njen način funkcionisanja velikim dijelom nije transparentan.
Posmatrači mogu samo nagađati o budućem sastavu Stalnog odbora. Dosad su članovi Politbiroa nakon dva mandata išli u penziju, ali kako je Xi svojim trećim mandatom promijenio tu politiku, to se može odraziti i na druge.
Izbor ljudi koji će okruživati Xija biće ključan, rekao je Steve Tsang, direktor Kineskog instituta Škole za orijentalne i afričke studije na Sveučilištu u Londonu.
„Mislim da će Xi paziti da pošalje jasnu poruku da niko uzdignut u Stalni odbor Politbiroa neće biti nasljednik na 21. kongresu”, rekao je.
Sastav Politbiroa biće poznat dan nakon završetka skupa.
Ako, kao što se očekuje, Xi Jinping ostane glavni sekretar, biće potvrđen za predsjednika države na još jedan mandat na godišnjem sastanku kineskog Nacionalnog narodnog kongresa u martu.
Premda će 20. kongres stranke garantovati samo još jedan petogodišnji mandat, mnogi misle da će on ostati na vlasti puno duže.
„Ali s obzirom na promovisanje ‘Misli Xi Jipinga’ (odnosno njegove politike), obnovu kulta ličnosti i važnost njegove moći u srcu stranačkog vođstva, to upućuje na to da je riječ o nekome ko će ostati na vlasti dugo vremena, možda doživotno”,rekao je politolog Jean-Pierre Cabestan.
