Evropa ne smije napraviti istu grešku sa vještakom inteligencijom, kao što je uradila sa društvenima mrežama, kada nije razumjela njihov potencijal i značaj, pa je danas u situaciji da tim svijetom vladaju države van nje, kazao je u razgovoru za Pobjedu Frančesko Šiakitano, viši pravni ekspert zadužen za međunarodne odnose u italijanskom Regulatornom tijelu za komunkacije (AGCOM).
"Nikada nijesmo razvili nijednu društvenu mrežu, a one zapravo danas djeluju na tržištu Evropske unije od oko 450 miliona korisnika. Imamo društvene medije koji dolaze sa svih strana svijeta, osim iz Evrope. Drugi su investirali, kladili se na njih i sada kontrolišu svijet. Evropa ne želi isto da učini sa vještačkom inteligencijom. Stoga, pored legislative koja se sprema da uredi tržište na polju velikih platformi, poput Gugla, Fejsbuka, Amazona ..., u pripremi je i Zakon o vještačkoj inteligenciji", kazao je Šiakitano.
SUPERKOMPJUTER
Prema njegovim riječima, Evropska unija se sprema da na polju razvoja vještačke inteligencije sprovede niz aktivnosti, a prije svega razvoj superkompjutera, koji će biti izuzetno moćan, možda čak moćniji i od onoga koji danas koristi Pentagon, kako bi maksimalno iskoristili mogućnosti vještačke inteligencije.
Taj superkompjuter djelimično bi trebalo da bude smješten u Briselu, a djelimično, kako sada stvari stoje, u Nemačkoj, kako bi se planirana legislativa sprovela u djelo.
"Ideja regulacije vještačke inteligencije je slična onoj koja je implementirana u Zakonu o digitalnim uslugama, odnosno klasifikaciji njenih aktivnosti prema riziku. Gdje ga nema, koji su rizici prihvatljivi, a koji nijesu", kazao je on, dodajući da je danas nemoguće definisati kakve će sve aktivnosti biti moguće sa vještačkom inteligencijom.
On je istakao da su u EU veoma zabrinuti, i pored činjenice da ne postoje statistički podaci, time kakav može biti uticaj korišćenja vještačke inteligencije za manipulaciju javnim mnjenjem prije izbora.
Komentarišući nedavnu reklamnu prevaru, kreiranu uz pomoć vještačke inteligencije, tzv. deep fake video, sa direktorom Doma zdravlja u Podgorici doktorom Danilom Jokićem, ali i video-klipove sa političarima tokom nedavnih izbora u Slovačkoj, Šiakitano kaže da je jasno da su već izvršeni neki pokušaji, mnogo sofisticiraniji od onih koje smo prethodno vidjeli, kada smo mislili da su u prethodnim evropskim izborima uočeni neki pokušaji u Njemačkoj i u SAD.
"Sada, očigledno, tehnike postaju mnogo sofisticiranije. Imam kolege iz Slovačke koje su mi poslale neke izuzetno dobro urađene deep fake-ove. Naravno, oni su korišćeni da manipulišu javnim mnjenjem prije izbora u Slovačkoj. Dakle, veoma smo zabrinuti da bi se ovo moglo ponoviti i za izbore za Evropski parlament u maju 2024. godine, ali i za druge izbore. Naredna godina je godina u kojoj će širom svijeta biti mnogo izbora", kazao je on.
Zbog toga, kako kaže, Evropa pokušava što je brže moguće da donese određenu regulativu, poput Evropskog zakona o slobodi medija čija je jedna od glavnih novina regulacija političkih oglasa, a koji bi do kraja godine trebalo da bude usvojen na nivou EU.
"Vijest je da je oko regulative o političkim oglasima postignut kompromis 8. novembra. Tako da se nadamo da će zakonodavni proces biti završen do kraja godine, kako bi se ovo moglo primijeniti već naredne godine uoči evropskih izbora. Osim ovog zakona, već se koristi i Kodeks prakse o informacijama, oko kojeg se saglasila većina velikih svjetskih platformi, a u pitanju je veoma moćan alat koji koristimo. Naravno, teško je predvidjeti da li će to biti dovoljno da zaustavi pokušaje manipulacije javnim mnjenjem, ali ćemo barem pokušati umanjiti rizik da zaista dođe do ozbiljne manipulacije mišljenjem", kaže Šiakitano.
KORAK IZA
Kako navodi, EU širenje dezinformacija doživljava kao visokorizično, posebno sa razvojem vještačke inteligencije i u svjetlu činjenice da su regulatori uvijek korak, ili više njih, iza prijetnje.
"Tačno je i u pravu ste, to je ozbiljan problem jer je tačno da se tehnologija razvija brže od regulative koja njom upravlja. Takođe je tačno da to ne može biti obrnuto. Dakle, uvijek ćemo biti korak iza tržišta. Moramo pokušati da ne budemo deset koraka iza tržišta. Moramo pokušati reagovati što je brže moguće. Moram reći da Evropska komisija to pokušava i stvarno moramo cijeniti napore koje čine. Takođe, na nacionalnom nivou, ali prije svega na evropskom nivou, jer pokušavaju izaći na kraj sa neviđenim brojem nadogradnji ili ažuriranja postojeće regulative i stvaranjem novih regulativa, koje istovremeno važe i za tradicionalne medije, ali i za nove", kazao je on.
Prema njegovim riječima, EK se pokušava suprotstaviti problemu dezinformacija, jer su rizici od njihovog širenja danas mnogo veći zbog upotreba novih alata i softvera.
"Zbog toga, Zakon o digitalnim uslugama zaista obuhvata velike onlajn platforme, koje mogu dosegnuti više od 45 miliona korisnika u Evropi (10 odsto stanovništva u EU) i mogu zaista usmjeravati javno mnjenje. Te platforme će morati umanjiti rizike manipulacije usvajanjem mjera koje će se suprotstavljati riziku širenja dezinformacija. Zakon o digitalnim uslugama je veoma recentna zakonodavna novost i prvi put u svijetu će platforme biti regulisane, a sa idejom da treba umanjiti rizik manipulacije", kazao je Šiakitano.
Kako je naveo, stupanje na snagu nove regulative predviđeno za 17. februar 2024. godine.
"Pažljivo ćemo pratiti razvoj ove regulative. To ćemo činiti i sa Evropskom komisijom. Pokušaćemo podržati Komisiju na svaki način koji smatramo mogućim, jer je, naravno, integritet izbora nešto što je u centru interesa svakog regulatora i svake institucije u Evropi. Želimo osigurati da se to što je više moguće očuva", izričit je Šiakitano.
IZAZOVI
Odgovorajući na pitanje koji su bili izazovi tokom procesa stvaranja Zakona o digitalnim uslugama u komunikaciji s velikim igračima na digitalnom igralištu, poput Gugla, Fejsbuka, Mikrosofta, Šiakitano je kazao da su pokušavali pronaći alternativne načine i predložiti alternativna rešenja.
"U nekim slučajevima su uspjeli, u drugim ne. Naprotiv, u nekim slučajevima originalni predlog Komisije bio je čak blaži od onoga što je kasnije proizašlo iz pregovora s drugim kolegislatorima. Moram reći da je moje lično iskustvo da su platforme voljne sarađivati i poštovati zakon, jer ne žele biti viđene kao sive organizacije ili sivo okruženje u kojem bi djeca ili građani mogli biti u opasnosti", kaže on.
Šiakitano tvrdi da velike onlajn platforme ne žele biti percipirane kao prijetnja za razvoj javnog mnjenja građana.
"Umjesto toga, žele biti percipirane kao organizacije koje se pridržavaju zakona. Možda ćete biti iznenađeni. Ja sam bio iznenađen vidjevši da su u mnogim slučajevima neke platforme već implementirale osnovne obaveze. Ovo će, naravno, biti provjereno analizom koju Evropska komisija, jer je jedina nadležna za te platforme, sprovodi na osnovu izvještaja koje su platforme već objavile 6. novembra", kazao je on.
Što se tiče specifične regulative za vještačku inteligenciju, Šiakitano kaže da ona vjerovatno neće biti usvojena do kraja ovog zakonodavnog perioda.
"Dakle, vidjećemo šta će se desiti kada novi parlament naredne godine preuzme vlast i vidjeti što će se dogoditi i sa Komisijom. Da li će biti novih komesara i da li će imati iste prioritete kao sadašnja administracija. Vjerujem da hoće. Trenutna ideja je da bi regulativa o vještačkoj inteligenciji mogla biti usvojena 2024. ili najkasnije 2025. godine. Vidjećemo da li će to biti prioritet nove komisije ili ne. Razumjećemo nakon izbora", kazao je on.
Šiakitano je na pitanje da li je neophodno koristiti vještačku inteligenciju kako bi se vodila uspješna borba protiv širenja dezinformacija kazao da za razliku od tradicionalnih medija, platforme nemaju raspored programa, ne bilježe šta je jedan korisnik gledao, a korisnici istovremeno mogu gledati potpuno različite reklamne poruke ili sadržaje bilo koje vrste.
"Stoga je praktično nemoguće pratiti šta se šalje svakom potrošaču. Zbog toga postoje samo dva moguća odgovora. Platforme koriste vještačku inteligenciju, kako bi ubrzale širenje određenih vrsta sadržaja i povećale njihov doseg. Ono što treba da radimo je da sarađujemo sa civilnim društvom, sa nevladinim organizacijama, ne samo sa regulatorima već sa naporom praćenja koji čine i sami korisnici, koji bi trebalo da imaju i imaće moć da označe sadržaj koji je dezinformacija, koji je nasilan, ilegalan, štetan, itd. To će moći raditi svako sa određenim stepenom obrazovanja, ili medijske pismenosti. Ali, to možda neće biti dovoljno. Tako da u tom slučaju moramo koristiti iste alatke koje koriste platforme. One ih koriste da pojačaju širenje sadržaja. Mi ih moramo koristiti, a govorimo o vještačkoj inteligenciji, da skeniramo sve što prolazi na internetu i u društvenim medijima i da razumijemo da li postoje moguća kršenja zakona", kazao je Šiakitano.
Prema njegovom mišljenju, vještačkoj inteligenciji se nikada ne smije dozvoliti da bude arbitar koji će reći da postoji kršenje zakona, već treba da nam da listu mogućih kršenja, a koje će zatim provjeriti i potvrditi ljudi.
"Ljudi su jedini koji mogu razumjeti da li je nešto rečeno kao šala ili ozbiljno. Da li je nešto rečeno da bi dezinformisalo ili širile lažne vesti, ili je, s druge strane, lično mišljenje, što, naravno, predstavlja ustavno načelo i mora biti sačuvano", zaključio je Šiakitano u razgovoru za Pobjedu.
