Dvadesetjednogodišnji Dmitrij Čurin daleki i hladni Sibir zamijenio je toplim Mediteranom. Mladi je evropski ambasador, koji se, kako kaže na TVCG, nakon više od deset godina života u crnogorskoj prijestonici turizma osjeća Budvaninom. Svoju sudbinu vezao je za Crnu Goru.
U našu zemlju, kako kaže, došao je 2013. godine, a prvi susret sa Crnom Gorom bio je 2011. tokom ljetnjeg odmora.
“Došao sam iz Novosibirska, to je najveći grad Sibira i naravno, bio je neki period vremena kad sam morao da se naviknem na novi stil života u Crnoj Gori. Ostali smo u Budvi zbog klime, jer u Sibiru imamo temperature od minus 40 stepeni zimi, a ovdje je ljeto plus 40 i zimi se čak možemo kupati i ići na plažu”, priča Dmitrij za TVCG.
Najteža bila prva godina u Crnoj Gori
Preseljenje u Crnu Goru bila je odluka njegovih roditelja.
“Teško je živjeti na minus 40, srećan sam što je došlo do promjene i što živim u Crnoj Gori”, kaže Dmitrij.
Najteže mu je, kaže, bila prva godina života u Budvi jer nijesu imali nikoga.
“Nemamo prijatelje, samo živimo tu. Prije deset godina Budva je bila mnogo manji grad, zimi nijesmo imali dešavanja, ali svakako od šestog razreda počeo je normalan život. Došlo je do neke integracije, sad mogu da kažem da sam dosta integrisan i imam sve u Crnoj Gori”, priča mladi Rus.
Njegov dugoročni plan je da bude reditelj, a svakako planira da ostane u Crnoj Gori.
“Svakako ostajem u Crnoj Gori, moja porodica ostaje tu, ovdje sam aktivista na projektima koji traju do 2028. Ostajem ovdje, ali studiraću vani”, poručuje Dmitrij.
Želja mu je, kaže, da snimi film koji bi bio inspirisan događajima na prostorima bivše Jugoslavije.
“Za mene je velika inspiracija filmska industrija BiH, gdje ima dosta filmova koji istražuju 90-e. E sada nakon početka rata u Ukrajini mislim da postoje neke paralele, naravno da su različite situacije, ali želim da istražujem to, jer rastem u regiji gdje je u prošlosti bio rat. Mislim da kontekst Balkana je nešto gdje mogu da istražujem istoriju ove regije”, kaže Čurin.
Ljudi u Crnoj Gori vole život
Kaže kako ljudi u Crnoj Gori vole da žive, i osjeća, kako kaže, podršku društva.
“U Rusiji nijesu ljudi povezani tako. Ponekad misliš samo kako da uradiš bolje, da zaradiš novce. Samo misliš o sebi i svojim planovima, ovdje se živi, uživa, imaju se planovi, ali živi se u dobrom nekom osjećaju”, utisak je tog mladog čovjeka.
Ne osjeća, kaže, da je crnogorski mentalitet drugačiji od njegovog: “Ustvari kad sam posjetio Rsiju imao sam osjećaj kao da sam stranac tamo i da oni sad imaju drugačiji mentalitet od moga”.
Dio je mreže mladih evropskih ambasadora od 2021. godine, koja je nastala kao dio plana Evropske komisije da mladi budu uključeni u proces donošenja oduka, ali i da budu uključeni u evropske, kulturne projekte.
“Radimo na tome da dođe do nekih promjena, da budemo otvoreni prema drugačijim ljudima”, objašnjava Dmitrij.
