Nama je potreban stručan kadar, koji će da se bavi usko specijalizovanim oblastima, iz kriminalistike i kriminologije, kriminalističke psihologije, jer bez obzira koliko je psihologija široka oblast, teško da semože baviti ovakvim problemima neko ko nema dubinu u jednoj striktnoj oblasti - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televizi E, kriminalistička psihološkinja Anđela Simonović.
Veliki je broj faktora uključenih u sveopšti porast nasilja i ubistava u Crnoj Gori, objašnjava Simonović, i ti faktori su povezani međusobno, dodaje ona, teško se može govoriti o izolovanim indikatorima, koji, kako kaže, mogu predvidjeti da će nešto da se desi.
"Mi svjedoci da se u posljednje vrijeme itekako vrijednosni sistem mijenja. Mnogi će se složiti da vrijednosni sistem, ovakav kakav je danas, i kakav je bio u vrijeme naših roditelja je potpuno nešto drugo. Jako je bitan taj ekonomski faktor, siromaštvo, frustracije i osjećaj nepravde kod ljudi, koji je svakodnevno izražen…nezaposlenost i nedostatak perspektive je, takođe, jedan od indikatora, koji spada pod taj apsolutni ekonomski faktor, zatim uticaj medija, od društvenih mreža i televizijskih programa koji se plasiraju kao kvalitetni, a u kojima se apostrofira kriminal i veličaju kriminalci i njihove radnje, gdje se brza zarada promoviše kao nešto kvalitetno", rekla je Simonović.
Nasilje u porodici itekako postoji, podsjeća Simonović, i ako ono nije adekvatno kažnjeno, procesuirano i, ističe ona, tretmanski obrađeno, djeca koja rastu u takvom okruženju će kasnije, kako kaže,imati problema.
Serijska ubistva su, ističe Simonović, najteži oblici eskalacije agresije, i jako teško je napraviti generalni profil, jer je potrebno, kako kaže, analizirati veliki broj faktora.
"Ne smijemo zaboraviti da je jedan rat bio ne tako davno. Šta se dešava sa ljudima koji su pretrpjeli traume, koji su učestvovali u tim ratnim dešavanjima, sa jedne strane, koji su možda nekad bili zdravi, u tom psihološkom smislu, ali jednostavno nijesu praćeni. Sa druge strane imamo te psihopatske strukture ličnosti, kojima su ratna dešavanja neki domaći teren, u kojem oni u potpunosti mogu da ispolje svoju ličnost. Problem je u tome što to niko ne prati šta se nakon toga dešava. Šta se dešava sa ljudima koji počine, ili imaju priliku da čine krivična djela, učestvuju u ratnim dešavanjima i tome slično, i na kraju, oni su pušteni na slobodu da bi nastavili svoj život i to je problematično. Treba da postoji određena strategija kakvo je njihovo psihološko stanje i ko to prati, da li mi imamo stručnjake koji će da se bave tim, zato što to nije uobičajena struktura ljudskog uma", poručila je Simonović.
Psihološka procjena je upitna u ovom trenutku, kad je riječ odvostrukom odbjeglom ubici iz Bijelog Polja, smatra Simonović, i po njenom mišljenju u MUP-u ne postoji psiholog, kao zaposleno lice u jedinici za procjenu, dodaje ona, jer ovo lice bilo na slobodi i nije bilo, kako kaže, praćeno.
"Nama je potreban stručan kadar, koji će da se bavi usko specijalizovanim oblastima, iz kriminalistike i kriminologije, kriminalističke psihologije, jer bez obzira koliko je psihologija široka oblast, teško da semože baviti ovakvim problemima neko ko nema dubinu u jednoj striktnoj oblasti. Sa druge strane je jako poželjno, jer smo u prethodnom periodu vidjeli koliko je maloljetničkog prestupništva i koliko je tu eskalacija agresije, moraju se udružiti struke, i napraviti strategiju djelovanja. Mi još uvijek nemamo neku naučnu analizu trenutnog stanja u Crnoj Gori, kad je ova problematika u pitanju, a imali smo primjere eskalacije nasilja, itekako teških, toga smo svi svjesni, u prethodnom periodu. I dalje nemamo strategiju prepoznavanja potencijalnih lica i njihovog praćenja. To se isto odnosi i na maloljetničko prestupništvo", zaključila je Simonović.
