Ona je saglasna sa poslanicom Socijaldemokratske partije Draginjom Vuksanović-Stanković, da izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi ne mogu imati retroaktivno dejstvo, odnosno važiti za Cetinje, Mojkovac i Petnjicu, gdje su izbori raspisani za 5. decembar.
“Plašim se da će rasprava o ovome u Skupštini dovesti do novih podjela i da udaljiti nas od dijaloga oko suštinskih pitanja koja opterećuju put Crne Gore ka EU. Ideja je dobra, ali je način njene realizacije u konkretnom slučaju problematičan. Nijesmo vidjeli šta piše u nacrtu Zakona o lokalnoj samoupravi, ali se postavlja pitanje pravnog osnova i načina na koji predlagači misle da primjene takvo rješenje u situaciji kad već imamo odluku koju je donio predsjednik države o raspisivanju izbora u tri opštine, u kojima kampanje već odavno teku”, kazala je Simović-Zvicer i dodala da očekuje da se odustane od tog predloga.
U kakvom ambijentu danas funkcioniše sudska vlast u Crnoj Gori najbolji odgovor daje, navodi, posljednji izvještaj EK u kojem su prepoznati neki problemi s kojima se predstavnivci sudske, ali i druge dvije grane vlasti moraju suočiti.
“Prva grupa problema odnosi se na odluke koje je Sudski savjet donosio tokom prethodne godine, koje su bile pogrešne na šta su sa punim pravom ukazivali predstavnici NVO. U posljednjem izvještaju EK pominje se odluka Sudskog savjeta koju je poništio Upravni sud, o izboru deset kandidata za osnovne sudije, jer se jedna članica Sudskog savjeta nije izuzela, a morala je jer je postojao razlog”, objasnila je Simović-Zvicer.
Druga grupa problema se odnosi na nešto na šta članovi Sudskog savjeta, kaže, ne mogu da utiču.
“Godinama nam se ukazuje da nije dobro rješenje da Ministar pravde bude član Sudskog savjeta. To je ustavno rješenje, a da bi se ono izmijenilo potrebna je dvotrećinska većina”, ocijenila je Simović-Zvicer i dodala da je poznata situacija u parlamentu.
Izvještaju EK je ukazao i na probleme disciplinske i etičke odgovornosti sudija.
“Tačno je da nemamo dovoljan broj postupaka, ali razlog za to su i loša zakonska rješenja. Posljednje izmjene Zakona o Sudskom savjetu i sudijama radili smo 2015. i tada smo predvidjeli da postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudije mogu pokrenuti samo predsjednik suda gdje radi, neposredno Višeg i Vrhovnog suda, kao i etička komisija. Po mom mišljenju, to nije dobro rješenje iako su na njemu insistirali konsultatnti koji su dolazili od strane predstavnika EU”, istakla je Simović-Zvicer.
Tvrdi da je često kritikuju zbog disciplinske odgovornosti nekih primjera koji su očigledno trebali biti procesuirani.
“Kao predsjednica Sudskog savjeta ne mogu da pokrenem nijedan disciplinski postupak, jer nemam pravnog osnova za to. U toku su izmjene Zakona o Sudskom savjetu i sudijama. Sudski savjet ima svoje predstavnike, dali smo neke svoje prijedloge kako bi se ta rješenja unaprijedila i očekujem da će biti razmatrani i možda uvršteni u tekst zakona koji će biti usvojen, ali pitanje je kada”, kazala je ona.
Kada je riječ o problemu neizbora predsjednika Vrhovnog suda, i nakon tri neuspjela oglasa, trenutna zakonska rješenja su takva da, kako navodi, Sudski savjet daje saglasnost na prijedlog Vrhovnog suda.
“Prema Ustavu, jedna od nadležnosti Sudskog savjeta je izbor sudija i predsjednika Vrhovnog suda, ali se postavlja pitanje kako mi to biramo kad dobijemo prijedlog samo jednog, a na oglas se može javiti i pet kandidata. Imali smo situacije da nam je stigao prijedlog za jednog kandidata, koji nije dobio potrebnu dvotrećinsku većinu od strane članova Sudskog savjeta, a onda smo imali oglas na koji iz Vrhovnog suda nije bilo prijedloga. Ta rješenja treba izmijeniti i Sudskom savjetu dati ovlašćenja, koja mu pripadaju po Ustavu, a to je da bira, a ne da daje saglasnost na nečiji prijedlog”, zaključila je Simović-Zvicer.
