Tema je, kako su istakli iz BS, bila vezana za istrage ratnih zločina.
"Ibrahimović je istakao da je pitanje neriješenih ratnih zločina težak teret za proces pomirenja u Crnoj Gori i suočavanje sa prošlošću na bazi utvrdjenih istina i činjenica kao i za cjelokupnu vladavinu prava u Crnoj Gori. Alen Bajrović govorio je da je predugo čekanje na pravdu nastavak traume za porodice stradalih u ratnim zločinima kao i da protok vremena otežava istrage ratnih zločina i može dovesti do nekažnjivosti izvršilaca", istakli su iz BS.
Marković je kazao da je Vrhovno državno tužilaštvo iniciralo kod Ministarstva pravde hitne izmjene i dopune Zakonika o krivičnom postupku (ZKP), koje bi omogućile da se pred domaćim sudovima koriste dokazi izvedeni pred Međunarodnim krivičnim sudom i Međunarodnim rezidualnim mehanizmom i zatražilo da te izmjene uđu u proceduru tokom martovskog zasijedanja Skupštine Crne Gore.
"Marković je sagovornike upoznao i sa činjenicom da je Vrhovno državno tužilaštvo formiralo Radnu grupu za izradu Strategije za istraživanje ratnih zločina za naredni trogodišnji period te da je svjestan protoka vremena, što je potkrijepio činjenicom da se sjutra obilježava 31 godina od zločina u Štrpcima, ali i da će Državnom tužilaštvu jedan od prioriteta u radu biti upravo predmeti ratnih zločina", dodali su.
Sagovornici su zaključili da Crna Gora, kao pravna država, ali i žrtve i porodice žrtava stradalih u ratnim zločinima zaslužuju da se osvijetle zločini i dogadjaji koji predatavljaju traumatične tačke iz zajedničke prošlosti svih u Crnoj Gori.
