Glavni izvršni direktor Atlasmont banke Mihailo Banjević najavio je za Portal Analitika da će biti veoma bolan proces razrješenja dužničke krize u Crnoj Gori.
-Razrješenje dužničke krize zavisiće od dva faktora: reprograma kredita preko koga banka olakšava poziciju svojih komitenata i mogućnosti banke da prodaju hipoteke koje su obezbjeđenje nevraćenih kredita, kazao je Banjević, istakavši da kasnom razrješenju dužničke krize doprinosi i nepostojanje korporativne kulture kod nas koja se prvenstveno tiče pokretanja stečaja sopstvene firme kao jednog od izlaza iz problema. „Na prstima jedne ruke možemo nabrojati firme koje su ove godine otišle u stečaj“, kazao je Banjević.
Prema njegovim riječima, banke kao rješenje aktuelne situacije mogu potražiti i u inteziviranju prinudne naplate svojih potraživanja.
- Bolnom prinudnom naplatom će se vratiti značajan dio slobodnih sredstava za kreditiranje. To je jedan od izlaza u ovoj situaciji, uz jačanje povjerenja na međunarodnom finansijskom tržištu. Bez rješenja dužničke krize nema bržeg oporavka, jer i da bankarski sektor ima mnogo više novca ne bi ga mogao sada plasirati, jer je veliki broj crnogorskih preduzeća- kreditno nesposoban, ocijenio direktor Atlasmont banke.
Banjević nije mogao da kaže kada će početi intezivnija prinudna naplata jer smatra da će to zavisiti od pojedinačne procjene svake banke. Ipak, vjeruje da bi to moglo da se desi već na jesen. „Vrlo je bitna procjena banke da li hipoteku može da proda nekom investitoru“, rekao je on.
Nevraćanje kredita dovelo velike banke u težak položaj: Upitan zbog čega su sistemske banke u problemima, Banjević je odgovorio da su te finansijske institucije davale veće kredite značajnim crnogorskim preduzećima, koja sada ne mogu da ih vraćaju.
- Sistemske banke su davale prilično velike kredite za crnogorske prilike. Znači, trideset do četrdeset odsto većih preduzeća je podiglo kredite kod sistemskih banaka ali veći broj od njih ne mogu da izvršavaju svoje obaveze po osnovu vraćanja anuiteta. Ta nemogućnost vraćanje kredita dovela je banke u velike probleme. Da se razumijemo, svaka od 11 banaka u Crnoj Gori ima teškoća u poslovanju ali je kod ovih manjih situacija povoljnija jer imaju - disperziju kredita na puno veći broj manjih preduzeća i građana- objasnio je Banjević, dodajući da veća preduzeća imaju i otežavajuću okolnost zbog lizinga i dodatnog zaduženja u inostranstvu.
Privreda prezadužena i kreditno nesposobna: Prvi čovjek Atlasmont banke je precizirao da su tri sistemske banke su 1.januara prošle godine imale 67 odsto ukupnog crnogorskog portfolija kredita, što je sada palo na 50 odsto.
- To pokazuje da je njihov uticaj na bankarski sistem i dalje - dominantan. Drugim riječima, manje banke ne mogu ni sada da preuzmu ukupnu funkciju bankarskog sistema, zbog toga i nema dovoljno kredita, objasnio je Banjević, istakavši da je dobar dio crnogorskih preduzeća kreditno nesposoban da preuzme nova zaduženja jer su ionako prezadužena.
- Ta preduzeća ne zadovaljavaju bankarske propise i standarde da bi bila kreditirana. To je takođe jedan od razloga zašto nema kredita, naveo je Banjević, istakavši da privredna udruženja nemaju razloga za bučna reagovanja. Banjević tvrdi da problemi koji se dešavaju nijesu karakteristika samo Crne Gore nego je ista ili slična situacija u regionu ali i Evropi zbog uticaja globalne finansijske krize – pojasnio je Banjević.
Visoke kamate posljedica povlačenja depozita: Direktor Atlasmont banke je visoke kamatne stope za odobrene kredite objasnio potrebom da se banke stabilizuju, nakon povlačenja depozita iz 2008.godine
- Podsjetiću da je pretprošle i prošle godine povučeno iz banaka gotovo pola milijarde eura depozita. Banke su reagovale tako što su podigle kamate na štednju, koje mi zovemo pasivne kamate. Razlika između aktivnih i pasivnih kamata je između tri i četiri odsto. Zbog toga smo došli do ovakvih kamatnih stopa, naglasio je Banjević.
Prema njegovom mišljenju, drugi razlog što su visoke kamatne stope je nedostatak povjerenja između banaka na međunarodnom finansijskom tržištu. „Smatram da bankarskom sistemu ne treba uvoditi nikakve dodatne mjere. Postoji dovoljno širok makroekonomski okvir. Treba poraditi na uobičajene načine da se dođe do više sredstava i u uslovima kada nema povjerenja“, tvrdi Banjević.
Crna Gora ima šansu zbog veličine: Ovaj poznati privrednik i bankar nije pesimista što se tiče razvoja crnogorske ekonomije.
- Šansa Crne Gore je njena veličina. Dalje, ove investicije poput gradnje autoputa i energetskih objekata će pomoći razvoju ekonomije, istakao je Banjević, založivši se za opstanak velikih sistema među kojima je i Kombinat aluminijuma.
Banjević smatra da deficit platnog prometa Crne Gore i slaba pokrivenost izvoza uvozom smanjuje nivo slobodnih sredstava za kreditiranje, jer dolazi do- odliva eura .
- To je do sada peglano stranim direktnim investicijama, turizmom i pozajmicama. Kao rješenje vidim jačanje turizma i gradnju proizvodnih objekata, ne samo malih i srednjih preduzeća izvozno orijentisanih.To je dugoračan i vrlo zahtjevan investicioni proces i ne treba ga odlagati, zaključio je Banjević razgovor za Portal Analitika.
Predrag Zečević
