Bosna i Hercegovina bi polovinom februara mogla okončati jednoipogodišnju agoniju “bezvlašća” i konačno izaći sa slijepog kolosjeka evroatlantskih integracija. Naime, političari u ovoj zemlji se od 3. oktobra 2010. godine nisu mogli dogovoriti o formiranju Vijeća ministara, pa se tehnički mandat državne vlade u starom sazivu odužio u nedogled.
U tom periodu Bosna i Hercegovina je duboko zaglibila u političkom živom blatu, politička situacija je došla do usijanja i bila je najgora nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Sve to filovano je nacionalističkom retorikom i ikonografijom izvučenom iz poodavno zaključanih ratnih sehara i škrinji, pa ni najveći optimisti nisu nazirali izlaz iz stanja koje je je sve više podsjećalo na ono iz kojega je ova zemlja ušla u najkraviji rat u novijoj historiji.
Ogromni gubici: Zbog takve situacije i odgađanja formiranja nove državne izvršne vlasti koja je pretrpjela ogromne gubitke. Kreditni rejting Bosne i Hercegovine snižen je dva puta u kratkom roku, zbog čega se ova zemlja našla na začelju po konkuretnosti i zbog čega su je strani investitori u 2011. godini zaobilaziliu širokom luku. To potvrđuje činjenica da su direktne strane investicije u Bosni i Hercegovini bile gotovo beznačajne.
A onda neočekivani zaokret. Duboko podijeljeni političari u BiH su krajem decembra, sasvim nenadano, odustali su od svojih nezajažljivih apetita, nerealnih zahtjeva, te je postignut okvirni dogovor o formiranju Vijeća ministara. Predstavniku Hrvatske demokratske zajednice BiH, inače bivšem federalnom ministru finansija Vjekoslavu Bevandi, povjereno je mjesto predsjedavajućeg Vijeća ministara.
Lider Socijaldemokratske partije BiH Zlatko Lagumždija, stranke koja je bila izborni pobjednik u Federaciji BiH, odustao je od te funkcije i zadovoljio se mjestom šefa diplomatije BiH. Osim Ministarstva vanjskih poslova BiH, SDP-u je pripalo i Ministarstvo prometa i komunikacija na čijem čelu će biti Damir Hadžić, dosadašnji načelniki jedne od sarajevskih opština.
Hrvatskoj demokratskoj zajednici Dragana Čovića, osim mjesta predsjedavajućeg Vijeća ministara pripalo je i Ministarstvo pravde koje će i dalje voditi Bariša Čolak, dok će na čelu Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice biti Damir Ljubić, kojega je ragrutovao HDZ 1990, čiji je predsjednik Ljubićev rođak Božo Ljubić.
Špiriću državna kasa: SNSD Milorada Dodika odlučio je da dosadašnji predsjedavajući Vijeća ministara Nikola Špirić preuzme brigu o državnoj kasi i zasjedne u fotelju ministra finansija i trezora BiH, dok će na fukciju ministra civilnih poslova i dalje obavljati Sredoje Nović.
S obzirom da je SNSD na državnom nivou u koaliciji sa Srpskom demokratskom strankom, Dodik je odlučio da za to partnerstvo stranku koju predvodi Mladen Bosić “časti” čelnim mjestom u Ministarstvu vanjske politike i ekonomskih odnosa BiH, koje je povjereno bivšem predsjedniku Republike Srpske i bišem članu Predsjedništva BiH Mirku Šaroviću. Podsjetimo, Šarovića je svojevremeno sa funkcije člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine smijenio tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Pedi Ešdaun zbog afere “Orao”. Šarović je, takođe, od novembra 2005. do oktobra 2006. godine proveo u pritvoru zbog slučaja Privredna banka Srpsko Sarajevo kojega je kasnije Sud BiH oslobodio optužbi.
Povratak Mirka Šarovića u politički život BiH stigao je nakon nedavnog skidanja zabrane bavljenja političkim djelovanjem koju je donio aktuelni visoki predstavnik u BiH Valentin Incko.
Stranka demokratske akcije zadržala je Ministarstvo sigurnosti koje će i dalje predvoditi Sadik Ahmetović, dok će Ministarstvo dobrane od dosadašnjeg ministra Selme Cikotića preuzeti Muhamed Ibrahimović, bivši predsjedavajući Predstavničkom doma Parlamenta Federacije BiH.
Nadahnuti ekspoze: Novi predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda, nakon nadahnutog i poetski intoniranog ekspozea u Parlamentu BiH krenuo je u “sastavljanje” državne vlade. S obzirom da zbog nakaradnih dejtonska pravila nema klasičnu nadležnost mandatara koji bira svoje saradnike, nego mu ih nameće politika, Bevanda je krenuo u premijersku promenadu po Bosni i Hercegovini, odnosno u konsultacije sa strankama iz kojih se regrutiraju budući državni ministri.
I taman kada je sve krenulo potaman, kao grom iz vedra neba odjeknula je vijest iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine, koju su političari iz Republike Srpske dočekali na nož, a Milorad Dodik je odaslao poruku da od formiranja Vijeća ministara neće biti ništa. Naime, Tužilaštvo BiH objavilo je da je prekinuta istraga u “slučaju Dobrovoljačka” protiv četrnaest osoba iz Sarajeva, među kojim su i general Jovan Divjak, te članovi ratnog Predsjedništva BiH Ejup Ganić i Stjepan Kljujić. Istraga se odnosila na navodni ratni zločin. Dodik, koji se tada zatekao u službenoj posjeti Izraelu, poručio je da zbog takve odluke Tužilaštva BiH gotovo izvjestan zastoj u formiranju Vijeća ministara BiH i da će se prvo morati riješiti “Slučaj Dobrovoljačka”, pa onda formirati Vijeće ministara.
- Mislim da će se morati usvojiti zakon o popisu, riješiti problem budžeta i problem sistema državne pomoći, te dogovoriti održiv koncept u slučaju “Dobrovoljačka” i tek kao peta stvar formirati Vijeće ministara - kazao je Dodik.
Međutim, kao što često zna reći pa poreći, Dodik je brzo reterirao, pa je svoje riječi prekomponovao u novu poruku da će u Parlamentu BiH pokrenuti pitanje ukidanja Suda i Tužilaštva BiH, tih, kako je kazao, “neprirodnih institucija”.
Dodikova alergija: Inače, Dodik je mnogo puta potvrdio da je alergičan na Sud i Tužilaštvo BiH, pogotovo nakon pokretanja istrage protiv njega i još šest lica, koje je Tužilaštvo BiH osumnjičilo za zloupotrebu službenog položaja u vezi sa izgradnjom autoputa Banjaluka-Gradiška, administrativnog centra vlade RS i RTV Doma i kriminal “težak” desetine miliona maraka. Taj predmet kasnije prebačen u nadležnost Tužilaštva Republike Srpske koje je nedavno obustavilo istragu protiv Dodika i pomenutih osoba.
S obzirom da to koincidira sa postignutim dogovorom o formiranju Vijeća ministara, mnogi su obustavljanje istrage prepoznali upravo kao rezultat trgovine sa Dodikom, nakon čega je on naprasno postao kooperativan, što je, na svoj način, poručio i lider Partije demokratskog progresa (PDP) Mladen Ivanić.
U svakom slučaju, predsjednik RS otupio je oštricu, pristao na dogovor i nakon sastanka sa predsjedavajućim Vijeća minitsra Vjekoslavom Bevandom u Banjaluci, čime su okončane Bevandine konsultacie sa političkim liderima, poslao veoma ohrabrujuće poruke, koje su osokolile novog premijera i dale mu nadu da će njegov tim biti efikasan, evropski nastrojen i da će zemlju, nakon podužeg lutanja, izvući iz “živog blata” ponovo povesti ka evropskom putu.
Dodik je nakon sastanka sa Bevandom, između ostalog, naglasio da će novi saziv Vijeća ministara biti potvrđen za petnaestak dana.
- Važno je da smo zajednički konstatovali da će se poštovati Ustav BiH, kao i zakoni te da će se zajednički raditi na donošenju mjera iz oblasti ekonomije, u čemu je Bevanda stručnjak i imaćemo olakšanu situaciju - kazao je Dodik koji uspjeh Vijeća ministara upravo vidi ukoliko se pozabavi ključnim ekonomskim pitanjima u skladu sa svojim nadležnostima, što podrazumijeva, kaže, i koordinaciju s nižim nivoma vlasti.
Bosni i Hercegovini, dodao je Dodik, predstoji završetak usvajanja zakona popisa i državne pomoći te pitanja po presudi „Sejdić-Finci“ da bi BiH mogla aplicirati za statust kandidata u EU. Predsjednik SNSD-a je rekao da će podržati evropski put BiH.
- Bevandu čeka mnogo posla i napora i nadam se da ćemo imati određene pomake - poručio je Dodik.
Sve je moguće: I zaista, Bevandu čeka sizifofski posao. On će sa svojim timom morati vratiiti BiH na put evroatlanskih intergracija, odblokirati reforme procese koji su godinama „zaleđeni”, vratiti ugled i imidž BiH u poslovno svijetu, ubijediti investitore da BiH nije zemlja za izbjegavanje i, što jer najvažnije, u vrtlogu različitih političkih interesa duboko podijeljenih nacionalnih tabora uspjeti sačuvati pozitivnu atmosferu u svom timu.
Ako je Dodik bio iskren u svojim porukama, ako Lagumdžija i Čovićevi ministri pobijede neskrivene animozitete, a uz sve to budu imali logističku podršku Parlamenta BiH, čuda su moguća, jer je Bosna i Hercegovina zemlja u kojoj je sve moguće.
U međuvremenu je i Predsjedništvo BiH na hitnoj sjednici utvrdilo Prijedlog zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2011. godinu na nivou ostvarenja u 2011. Ministarstvo finansija i trezora BiH zaduženo je da bez odgađanja formalno sačini akt te ga dostavi Kolegiju Predstavničkog doma Parlamenta BiH radi upućivanja na objavu u „Službenom listu BiH”. Član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović izjavio je da bi sada konačno svi problemi trebali biti riješeni i da će se nastaviti nesmetano servisiranje vanjskog duga BiH, koje je bilo dovedeno u pitanje, zbog čega je BiH pretrpjela žestoke kritike predstavnika međunarodne zajednice. Dakle, Bosni i Hercegovini je, kako izgleda, konačno krenulo.
Ruždija ADŽOVIĆ
