Zanimljivosti

Simbol „socijalističkog“ turizma

Sjećate li se ovih šoljica: Pravila ih je Jugokeramika, fabrika u kojoj su radile samo žene

Šoljice, bijele sa plavom crtom, bile su dio života svakoga ko je rođen u Jugoslaviji.

Sjećate li se ovih šoljica: Pravila ih je Jugokeramika, fabrika u kojoj su radile samo žene Foto: FB
DanasIzvor

Šoljice Jugokeramike bile su dio svakodnevnog života – od vrtića do restorana. Pilo se iz njih sve, od jogurta i toplog mlijeka, preko bijele kafe, do obične kafe i čaja. Tete u borosanama donosile su ih na poslu, u vrtiću, kafani, a njihov dizajn ostao je upamćen kao dio kolektivnog sjećanja.

Jugokeramika, kompanija iz Zaprešića kraj Zagreba u Hrvatskoj, koja se bavila proizvodnjom keramičkih i porcelanskih proizvoda, bila je simbol jednog vremena u zemlji koja više ne postoji. Osnovana 1953. godine i ubrzo je postala sinonim za kvalitetan industrijski dizajn u Jugoslaviji.

Od svog početka, ova kompanija je imala dizajnersko odjeljenje koje su predvodile Jelena Antolčić, Anica Kuhta Severin, Dragica Perhač i Marta Šribar.

Kompanija je bila poznata po širokom asortimanu proizvoda, od tanjira i šoljica do vaza i čajnika.

Jedan od njihovih najpoznatijih proizvoda bio je ugostiteljski servis Arena, poznatiji kao „servis s plavom crtom“.

Ovaj set tanjira i šoljica postao je simbol „socijalističkog“ turizma i mogao se naći u fabrikama, školskim kafeterijama, hotelima, restoranima i na dalmatinskim terasama.

Šoljice sa plavom crtom

Plava crta, koja je krasila ove proizvode, bila je znak prepoznatljivosti, a mnogi su naučili da jedu na tim tanjirima.

Dizajnerke Anica Kuhta Severin i Marta Šribar, koje su osmislile servis Arena, ostavile su neizbrisiv trag u jugoslovenskom dizajnu.

Njihov rad je priznat i nagrađivan na mnogim domaćim i međunarodnim konkursima, a proizvodi Jugokeramike bili su izloženi na XI Milanskom trijenalu 1957. godine, kao dio nagrađenog jugoslovenskog enterijera.

Fabrika Jugokeramike zatvorena je 2009. godine, ali je prethodno Muzeju za umetnost i obrt u Zagrebu poklonila oko 400 predmeta i bogatu dokumentaciju sa originalnim skicama i nacrtima.

Ovaj arhiv predstavlja izuzetnu rijetkost među preduzećima bivše Jugoslavije i čini vrijedan prilog istoriji dizajna na ovim prostorima.

Portal Analitika