Plaža Mogren će ove sezone dobiti novi izgled. Sa rekonstruisanim ugostiteljskim objektom, crkvicom koja je ujedinjavala Budvane i sa proširenom stazom za dolazak posjetilaca. Neće biti više curenja fekalija iz septičke jame stare više od 50 godina niti slivanja preprženog ulja niz stepenice oronulog objekta. Međutim, zadnjih dana u javnosti kruže priče da je priroda devastirana, brdo razorano i da plaže više nema. Kako objašnjava zakupac, vlasnik firme DOO Gabbiano VS Budva, Veselin Sjekloća to govore oni koji sjede u foteljama i nijesu godinama kročili na ovaj lokalitet.
"Oni koji ne znaju da objekat na plaži pliva u fekalijama, da je skliznuo u more skoro 1,3 metra i da staze za pješake skoro da i nema, voda podriva i ,,prijeti“. Brdo Spas iznad objekta bilo je puno smeća, a rijetko drveće zaraslo je u bagreme i tom prostoru prijeti požar kao 2009. godine", kaže Sjekloća.
Ističe da je zub vremena učinio svoje, pa je objekat Budvanske rivijere oronuo i nebezbjedan za posjetioce. Od 2015. godine su zakupci plaže i svake godine su ulagali puno novca da obezbijede iole normalne uslove. Međutim, kako tvrdi, više se nije moglo, prijetila je ekološka katastrofa jer su zadnjih godina fekalije počele da se izlivaju.
Inspekcije i zapisnici
Međutim, od pojedinih porodica koje od države čekaju restituciju zemljišta doživljavaju medijsku hajku i javnosti je sve pogrešno predstavljeno.
Sjekloća nam pokazuje zapisnik Morskog dobra gdje piše da plaža nije devastirana. Takođe tvrde da su ih u posljednjih 20 dana posjetile sve inspekcije, opštinske i državne, o čemu posjeduju zapisnike da nije ništa devastirano i da je sve u skladu sa zakonom.
"Davao sam i izjavu u policiji za privredni kriminal. Proslijeđeno je tužiocu i utvrđeno da nema nikakvog osnova za dalji postupak i tužba je odbijena", tvrdi Sjekloća.
Najproblematičnije je što, kako tvrdi, ima odoborenje od mnogih porodica bivših vlasnika imanja koji su mu rekli da moraju da nastave proces restitucije.
"Ja sam im ponudio i pomoć za tu restiticiju. Da napravimo zajednički sastanak sa određenim inistitucijama i da budu svi zadovoljni. Imaju problem sa državom, ne sa mnom - kazao je Sjekloća, koji nam pokazuje dokumenta iz Ministarstva finansija gdje piše da je tim porodicama restitucija odbijena 2005. godine i da su upravo porodice koje se najviše bune već jednom isplaćene 1968. godine", objašnjava Sjekloća i poručuje da ne bježi od toga da određeni vještaci dođu i da utvrde šta je to oštećeno kao i da javnost treba da čuje i njihovu stranu.
Najviši problem su godinama imali sa septičkom jamom koja je curila kroz kompletan objekat i temelje koji su počeli da se urušavaju.
"Objekat je sam po sebi kliznuo ka moru 1,3 metra sa jedne i druge strane. Kompletne elaborate za stanje objekta smo vadili, kako bismo ušli u fazu rekonstrukcije", kaže Sjekloća koji pokazuje snimak uklanjanja fekalija iz septičke jame koji čuva i želi da pokaže svakom ko bi mu pokazao kako je to moglo drugačije, a da se ne zamuti voda, uništi plaža… na koju se, kaže, kao dječak igrao i kupao i koju nikako ne želi da devastira.
"Da smo to radili morskim putem, kako nam je poručivala poslanica Božena Jelušić, sada ne bi bilo ove bistre vode, ne bi bilo ni ove plaže koju nijesmo takli, a o koralima, mriješćenju riba da ne pričam. Ova plaža je poznata po čistoj vodi, čistom pijesku i ,,ušao“ sam u zaštitu da se to ne devastira i sa velikim izvinjenjem privatnicima sa kojima nijesam mogao da stupim u kontakt jer je tu mnogo nasljednika. Uglavnom sam pričao sa onima koje sam poznavao i od kojih sam dobio usmeno odobrenje", kaže Sjekloća dodajući da su samo tražili da sve vratim u pređašnje stanje na šta se on i obavezao izjavom kod notara.
"Pribavio sam svu potrebnu dokumentaciju za rekonstrukciju. Plaćene su komunalije, regionalni vodovod, imamo saglasnost od CEDIS-a, državnog arhitekte i svih drugih institucija. Kao odgovaran čovjek moralno tvrdim da nikad ne bih ušao u ovaj posao da nemam svu potrebnu dokumentaciju", kazao je Sjekloća koji kaže da svakako nije sve idealno i da su morali da se odluče da odvod i dovod materijala obavljaju kopnenim putem koji su nekad prokrčili vatrogasci 2009. godine kada su gasili požar. Po njegovim riječima nije nigdje oštećeno nijedno drvo jer kamioni prolaze prostorom koji je bio zarastao niskim rastinjem i bagremima.
"Što se tiče septičke jame, dovodio sam stručnjake iz te oblasti i rekli su nam da bi došlo do ekološke katastrofe ako bi otpad iz septičke jame odvozili preko mora. Odvezli smo tri šlepera fekalija iz jame i nije bilo prevoznog sredstva koje bi to moglo uraditi preko mora, a da ne zamutimo more i ne uništimo plažu", objasnio je Sjekloća dodajući da su sve snimili dronom prije radova tako da će biti sve vraćeno u pređašnje stanje kada završe objekat i crkvu.
"Put ćemo nakon završetka gradnje poravnati i tu zasaditi drveće", kazao je Sjekloća.
Ugovor
Objašnjava da imaju potpisan ugovor sa Budvanskom rivijerom za zakup objekta na pet godina, i na svakih uloženih 100.000 eura im se produžava za pet godina - kazao je Sjekloća.
Ukoliko se, kako je rekao, urazume ljudi koji se sada protive i sagledaju pravo stanje sve će biti gotovo do 15. juna.
"Zahvalio bih se pojedinim familijama koje razumiju moje namjere koje su usmjerene samo na poboljšanje stanja", kaže Sjekloća.
Njihova inicijativa je bila i da se vrati crkva Svetog Antuna Padovanskog.
"Uradićemo sve da se vrate njene čestice na isto mjesto gdje je bila prije skoro 70 godina. Turistička organizacija Budve je bila spremna da pomogne finansijski, ali nijesmo mogli ništa još da realizujemo jer ljudi neće da prihvate niti da čuju našu stranu", poručuje Sjekloća.
Jedan od vlasnika zemljišta Petar Antonioli, čiji preci žive na ovim područjima od 1600. godine, kaže da ga osuđuju mnogi zato što smatra da će Sjekloća ovim radovima uljepšati kako prirodu tako i samu plažu.
"Građevina koja je bila oronula sa napuklom septičkom jamom je prijetila da bude ekološki incident", objašnjava Antonioli koji pozdravlja odluku Sjekloća da povrate katoličku Crkvu Sv. Antuna Padovanskog na plaži gdje je bila prije 70 godina.
Dodaje da je čudno to što je javnosti neinteresantno i to što je plaža oštećena strujama, nasipima na Ričardovoj glavi, klimatskim promjenama…
"Promijenile su se struje i prolaskom puta gore. Prekinuti su kanali dotoka prihrane plaže. Kanali su sada zatrpani i zarasli zato što ne teče dovoljna količina vode i nema prihranjivanja plaže", objašnjava Antonioli koji dodaje da ovo što se dešava sada mnogo gore izgleda nego što jeste.
Planirani izgled kompleksa
"Ono što je najgore je to što investitor nije kontaktirao sa svim ljudima čije su parcele i nije dobio tu njihovu saglasnost. On je mene pitao, ja sam mu rekao da može, ali uz uslov da sve vrati u pređašnje stanje što se on i obavezao i dao izjavu koja je potpisana kod notara. Sa te strane je korektno", kazao je Antonioli.
Što se tiče tih osuda koje su upućene protiv njega zadnjih dana, kaže da je Sjekloća mogao samo nekim čarobnim štapićem da prebaci materijal, a da ništa ne poremeti. Drugog načina od ovoga, smatra, nije bilo.
"Kad sam vidio te slike koje postavljaju po društvenim mrežama i u nekim medijima to stvarno izgleda kao elementarna nepogoda, ali ako odete tamo vidite da je urađeno na najbezbolniji način i, po završetku radova, to će se vraćati u prvobitno stanje", objašnjava Antonioli.
Kako dodaje i sam je svjedok da je krenuo stampedo osuda na investitora.
"Postoji realna i nerealna slika. Treba da se vidi ko je u pravu, pa tek da se osuđuje. Kad je već krenula investicija i kada postoje sve dozvole za gradnju treba dozvoliti da se to završi. Što se tiče prirode, sve će se vratiti u prvobitno stanje, ja sam dobio obećanje od investitora", kaže Antonioli.
Po njegovim riječima svjedok je da nije nijedan bor posječen, niti jedno drvo i da kamioni idu putem koji su prokrčili vatrogasci kuda je bilo nisko rastinje i bagremi.
Iz HG Budvanska rivijera, koja je i vlasnik navedenog objekta na plaži i koja je potpisala ugovor o zakupu, poručili su da su obišli teren i da su konstatovali da je bila neophodna rekonstrukcija njihovog poslovnog prostora koji datira još iz pedesetih godina prošlog vijeka.
Konstrukcija objekta bila ugrožena
Tvrde da su uradili analizu statičke i seizmičke stabilnosti poslovnog objekta na plaži Mogren II, koji je uradilo DOO POP projekt Podgorica i gdje je konstatovano da je armatura toliko korodirala da je praktično prekinuta i nema nosivosti.
"Nosivost stubova je dovedena u pitanje. Na temeljnoj konstrukciji je konstatovano oštećenje i degradacija usljed dejstva morskih talasa i podzemnih voda. Na zidovima objekta su uočene pojave prslina i šupljina kao i urušavanje dijela kamenih zidova do nivoa prizemlja kao posljedica destrukcije temeljne konstrukcije i dejstva morskih talasa. Krovna i međuspratne konstrukcije su jako degradirane, do stanja neupotrebljivosti. Utvrđeno je klizanje kompletnog objekta prema moru od 70 centimetara do 1,3 metra i predloženo je da se postojeći objekat u potpunosti sruši", kazali su iz Budvanske rivijere.
Napominju da će poslovni prostor, nakon adaptacije i rekonstrukcije, ostati u osnovi, spratnosti kao i pogledu posebnih djelova isti kao i kada je izgrađen.
"Uporedo sa rekonstrukcijom našeg objekta, u saradnji sa Opštinom Budva i župnikom katoličke Crkve Svetog Ivana u Budvi don Filipom Janićem, pokrenuta je inicijativa da se obnovi i izgradi razrušena crkva Svetog Antuna Padovanskog, sagrađena 1571. godine. Na ovaj način naše društvo je zajedno sa Opštinom Budva prepoznalo javni interes koji će rekonstrukcijom i izgradnjom pomenute crkve konačno realizovati višedecenijsko obećanje čime će izgrađena crkva potvrditi i svoj istorijski značaj", kazali su iz Budvanske rivijere.
U odnosu na navode koji se tiču devastacije brda Spas i korišćenja puta od njihovog zakupca, dostavili su izjavu zakupca ovjerenu pred notarom 20. marta ove godine koju je dao pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću i kojom se obavezuje da će put vratiti u prvobitno stanje nakon završetka radova a najkasnije do sredine juna ove godine.
"Ukazujemo da je prilazni put već postojao na terenu, odnosno da su u julu 2009. godine usljed velikog požara na brdu Spas prokrčene požarne staze. Prolaskom trase nijesu narušene međe privatnih vlasnika a uglavnom se išlo putem gdje je postojalo nisko rastinje. Hotelska grupa Budvanska rivijera će nakon završetka radova zajedno sa zakupcem organizovati sadnju zelenila, maslina i drugih mediteranskih kultura koje priliče ovom lokalitetu", poručuju iz Budvanske rivijere.
Budvanska rivijera je sa svojim zakupcem preduzela sve radnje da se planirani radovi izvode u skladu sa standardima, tehničkim normativima i normama kvaliteta koji važe za ovu vrstu radova, a posebno u oblasti ekologije i zaštite životne sredine.
"U tom kontekstu, zakupac je investirao u nabavku najsavremenijih sistema za prečišćavanje septičkih otpada i separatore ulja tako da će otpad iz budućeg objekta biti biološki ispravan i po najvišim standardima. Uvjereni smo da ćemo nakon završetka radova svi biti ponosni na izgled budućeg objekta i obnovljenu crkvu te samim tim pružiti primjer uspješnog javno privatnog partnerstva u valorizaciji kulturnih dobara i zaštite životne sredine, te poboljšanja ukupne turističke ponude HG Budvanska rivijera i opštine Budva", zaključuju na kraju.
Božović: Gradnja je u skladu sa zakonom
Predsjednik Opštine Budva Milo Božović kazao je Pobjedi da firma Gabbiano VS posjeduje sve što treba za rekonstrukciju objekta na plaži Mogren.
"Opština je napravili uvid u svu dokumentaciju koja je potrebna za gradnju. Imaju saglasnost i od državnog arhitekte, sve plaćene komunalije, prijavu radova što se tiče objekta koji se rekonstruiše. Imamo potvrdu i naše inspekcije i inspekcije Ministarstva da se radovi izvode u skladu sa svim propisima i zakonima i da investitori posjeduju sve dozvole", istakao je Božović.
Crkva Svetog Antuna Padovanskog ujedinjavala Budvane
Porušena crkva Svetog Antuna Padovanskog na plaži Mogren je građevina iz daleke 1571. godine, koja je prvi put uništena velikim nevremenom 1899. godine. Nakon njenog prvog rušenja obnovljena je radom i donacijama građana Budve do 1905. godine. Građevina je bila u životu sve do 1952. godine kada je po drugi put porušena do temelja.
"Nije poenta da se vrati crkva, nego se vraća jedna kultura, običaj, tradicija koja će biti na mapi turističke ponude i očuvanja kulturno istorijskog nasljeđa. Ona bi predstavljala jednu veliku tačku i interesantan i dobar događaj, gdje bi dolazili Budvani svih vjeroispovijesti da slave Sv. Antuna Padovanskog 13. juna. Moja porodica posjeduje neke spise stare gdje se spominju ti događaji", kaže Antonioli koji kaže da je to gurnuto u zaborav i potpuno je neinteresantno današnjoj javnosti.
Prvu crkvu-kapelu je po legendi sagradio preživjeli španski brodolomnik, mornar prezimena Mogerini i ne sluteći kakav će značaj doživjeti njegova bogozahvalna građevina niti da će on dobiti svoju plažu.
Nekoliko godina unazad upućivane su mnogobrojne inicijative za njenu odnovu. U maju 2019. godine NVU Primorska i Narodna biblioteka Budve pokrenuli su inicijativu sa namjerom da crkva bude zaista obnovljena, odnosno ponovo izgrađena nakon skoro sedamdeset godina od njenog drugog rušenja nakon Drugog svjetskog rata.
Posadiće drveće i voćke u vrijednosti od 20.000 eura
Sjekloća je kazao da su već naručili kod poznate firme sadnice drveća i voćaka u vrijednosti od 20.000 eura.
"Već smo to platili i čim se radovi završe nastupa sadnja. Kao dijete sjećam se da je tu bio neki voćnjak, male jabuke, kruške… Brali smo i jeli i vraćali se na plažu da se ne gubi vrijeme za igru. Upravo zbog toga i sjećanja na djetinjstvo naručene su mnoge voćke koje će tu biti posađene", kazao je Sjekloća, dodajući da prije niko nije vodio računa o ovom brdu sa kojeg su makli odbačene frižidere, šporete, brdo smeća…
Dreniraće kanale kojima se ,,hrani“ plaža
Kako ističe Sjekloća isti oni koji ih napadaju ne primjećuju da plaža Mogren nestaje jer kompletna Budva nije rađena kako treba.
"Potoci koji su ,,hranili“ tu plažu su se začepili. Mi smo ušli i tu proceduru da se sve to drenira i da plaža nastavi da se ,,hrani“ slivanjem kišnice i zemlje koja se vjekovima slivala. Ti kanali su se začepili od kada ne prolazi voda nakon prolaska puta iznad brda. Dosta vremena smo posvećivali tome kako da se što manje devastira priroda i uklone stabla koja su oštećena požarom 2009. godine", kazao je Sjekloća koji je i ranije predlagao da se nađu rješenja kako bi se zaustavilo skraćivanje plaže.
"Talasi udaraju direktno u brdo koje se odvaja. Niko se ne bavi time. Urgirao sam da se mora stati na put propadanja cijelog brda", poručuje Sjekloća.
