Profesor Dejv Kielpinski iz Centra za kvantnu dinamiku pri Univerzitetu izjavio je da su naučnici željeli da vide što sve mogu da istraže sa vidljivim svjetlom.
-Htjeli smo da ispitamo koliko je atoma potrebno da bace sjenku. Dokazali smo da je potreban samo jedan - rekao je Kielpinski.
-Dosegli smo ekstremnu granicu mikroskopije - ne možete da vidite ništa manje od atoma koristeći vidljivu svjetlost - dodao je on.
Ključni dio opreme koji je omogućio ovo dostignuće je mikroskop veoma visoke rezolucije, koji čini sjenku dovoljno tamnom da se vidi. Uz pomoć tog mikroskopa atom je 'zamrznut', a sjenka je zatamnjena.
Držanje atoma mirnim dovoljno dugo da se fotografiše, iako je poduhvat za divljenje, nije nova tehnologija - atom je izolovan u komori i držan u prostoru uz pomoć električnih sila.
Naučni tim je 'zarobio' monoatomske jone elementa iterbijuma i izložio ih posebnoj svjetlosnoj frekvenciji. Pod tom svjetlošću, sjenka atoma bačena je na detektor, što je omogućilo da se sjenka fotografiše digitalnim foto-aparatom. Preciznost je pri tom bila ključna.
-Da smo promijenili frekveniciju svjetla bačenog na atom za samo jedan djelić od milijardu, slika ne bi mogla da se vidi – rekao je Kielpinski.
Rezultati petogodišnejg rada istraživača objavljeni su u magazinu 'Priroda - komunikacije' (Nature Communications).