Članovi Odbora iz Socijalističke narodne partije nijesu prisustvovali današnjoj sjednici Odbora, zbog obaveze na pripremi dana te stranke. Emilo Labudović iz Nove srpske demokratije napustio je sjednicu nezadovoljan što je radna grupa prethodno usvojila Prijedlog amandmana bez dva člana iz SNP-a. Predsjednik Odbora Džavid Šabović kazao je da usvojeni Prijedlog nije konačno rješenje za izmjenu Ustava, već o njemu treba da se izjasni Venecijanska komisija. Labudović je rekao da ne postoji politička volja za parlamentarnom dvotrećinskom većinom, koja je potrebna da bi se najviši pravni akt izmijenio.
- Sve da VK usvoji Prijedlog i kaže da je to najbolje rješenje, konačna sudbina zavisi od dvotrećinske većine. To što SNP ne prisustvuje, govori da ta većina ne postoji - naveo je on i dodao da NOVA neće dati podršku usvajanju amandmana "makar to zaustavilo eurointegracije".
- Ne treba nam Evropa u kojoj se osjećamo kao građani drugog reda - dodao je on.
Labudović je tražio da se odloži sjednica Odbora zbog neprisustvovanja članova tog tijela iz SNP-a, ali je njegov zahtjev odbijen.
Luiđ Škrelja iz Demokratske partije socijalista kazao je da nema razloga za odlaganjem, jer je proces izmjena Ustava tek na početku "i prije maja ne može biti u skupštinskoj proceduri". Miodrag Vuković iz iste DPS-a rekao je, nakon što je Labudović napusti sjednicu, da je poslanik NOVE došao da bi provocirao "i da bi mediji objavili da nema ništa od izmjena Ustava".
- Sve što je govorio (Labudović) nije tačno. Ne treba da krećemo u proces sa kraja, a to je dvotrećinska većina, jer nam to ne treba u radnim tijelima Skupštine. Bilo bi bolje da su predstavnici SNP tu, ali Odbor time ne gubi legitimitet - precizirao je on.
Šabović je kazao da u Prijedlogu fale amandmani za Tužilaštvo, jer, kako je naveo, organizacija te institucije treba da se uredi zakonom, a ne Ustavom. Vuković je pojasnio da Tužilaštvo, za razliku od sudstva, nije organ vlasti.
- VK će nam reći da li je dobro da amandmanima izostavimo Tužilaštvo - kazao je on.
Amandmani predviđaju da predsjednika Vrhovnog suda bira i razrješava Sudski savjet dvotrećinskom većinom, na prijedlog opšte sjednice Vrhovnog suda. Predsjednik Vrhovnog suda bira se na pet godina, a isto lice može biti birano za predsjednika Vrhovnog suda najvioše dva puta.
Predsjednik Crne Gore predlaže Skupštini mandatara za sastav Vlade, nakon obavljenog razgovora sa predstravnicima parlamentarnih političkih partija, sudije Ustavnog suda i zaštitnika ljudskih prava i sloboda.
Predsjednika Sudskog savjeta, po predloženim amandmanima, bira to tijelo iz reda svojih članova, koji nijesu nosioci sudske funkcije, dvotrećinskom većinom članova Sudskog savjeta. Za predsjednika Savjeta ne može biti biran predsjednik Vrhovnohg suda, kao ni ministar pravde i ljudskih prava.
(Foto: skupstina.me)
