Fokus ulagača u narednim danima biće na zapisnicima Federalnih rezervi i komentarima kreatora politike, no to nije jedino na šta bi trebalo obratiti pažnju između 14. i 18. februara, jer slijedi objavljivanje podataka sa ključnih tržišta. Istovremeno, odnosi Rusije i Ukrajine i ulaganje napora u sprečavanje sukoba dodatno usložnjavaju situaciju na globalnoj sceni, što se takođe odražava na tržišta.
Evropsko i japansko tržište obveznica moglo bi da nastavi da testira odlučnost kreatora politike da obuzda rastuće troškove zaduživanja, podaci iz Velike Britanije mogli bi da rasvijetle sljedeći potez Banke Engleske, a šatl diplomatijom će se nastojati da se spriječi rat u Ukrajini.
Inflacija najveća u posljednjih 40 godina
Nakon što je američka inflacija u januaru zabilježila najveći godišnji porast u posljednjih 40 godina, tržišta imaju velike šanse da Fed poveća stope za pola procentnog poena u martu.
Zapisnik sa januarskog sastanka Feda, koji treba da bude javno objavljen u srijedu, možda već izgleda zastarjelo. Bez obzira na to, učesnici na tržištu će se ipak osvrnuti na njih u potrazi za signalima o koliko velikom potezu razmišljaju donosioci odluke o povećanju stopa.
Fed je prošlog mjeseca najavio podizanje stopa za mart i takođe je potvrdio da će se program kupovine obveznica tada okončati. Zapisnici mogu dati osjećaj kada bi i koliko brzo Fed mogao da smanji svoj bilans stanja, koji se tokom pandemije otprilike udvostručio na skoro devet biliona dolara.
Na korporativnom frontu, tehnološka kompanija Nvidia i trgovine Wallmart će biti među onima koji bi mogli da objave poslovne rezultate.
Japan pod uticajem globalnog trenda
Ako je tržištima bio potreban podsjetnik o tome ko je glavni, Banka Japana je bila srećna što može da se prepozna, rekavši da će kupiti neograničen iznos desetogodišnjih obveznica po cijeni od 0,25% i naglasiti svoju riješenost da spriječi previsok rast troškova zaduživanja.
Prinos na japanske 10-godišnje obveznice dostigao je šestogodišnji maksimum svakog dana tokom protekle nedjelje, popevši se na 0,23%, samo dva bazna poena iznad oraga tolerancije Banke Japana.
Dok je nemilosrdni rast prinosa na obveznice širom svijeta zahvatio Japan, među učesnicima na tržišzu postoji sumnjaju da bi globalni trend monetarnog pooštravanja mogao da podstakne pomijeranje ka mirnijim potezima centralne banke te zemlje.
Intervencija na tržištu obveznica pokazuje da je to daleko. Guverner Haruhiko Kuroda nastavlja da obećava izuzetnu podršku privredi, a posljednje izlistavanje informacija je objavljeno u utorak.
Evropska centralna banka natestu
U trenutku dok pomenute okolnosti vladaju u Banci Japana, Evropska centralna banka, prema procjenama učesnika na tržištu, može dozvoliti da troškovi zaduživanja rastu jer se fokusira na inflaciju.
Premije prinosa na desetogodišnje obveznice zemalja južne Evrope u odnosu na Njemačku su najveće od sredine 2020, a raspon kada je riječ o Italiji je 20 baznih poena veći od nivoa viđenih prije sastanka ECB početkom februara.
Periferija eurozone je u boljoj poziciji da se izbori, zahvaljujući niskim troškovima refinansiranja duga i fondu EU za oporavak.
Ali, potencijalno, brže nego što se očekivalo opuštanje stimulansa koji je dugo čuvao periferiju je velika stvar, a ECB bi mogla da bude stavljena na test.
U pitanju je situacija koja se obično koristi da opiše Fedov zaštitni mehanizam za akcije, odnosi se na spremnost ECB da toleriše rastuće prinose koji bi mogli pooštriti uslove finansiranja i povećati rizike fragmentacije. Zbog toga je na tržištima uočljiva napetost.
Tri izvještaja iz Velike Britanije
Predstojeća sedmica donijeće i neke od ključnih podataka vezanih za tržište Velike Britanije, pa će u utorak biti objavljene informacije o stanju na tržištu radam u srijedu podaci o inflaciji, a u četvrtak o cijenama u maloprodaji.
Ovi podaci u fokusu su ulagača širom svijeta budući da je Banka Engleske upravo odlučila da sprovede uzastopna povećanja stopa prvi put od 2004, utrostručila prognoze rasta plata i predvidjela da će inflacija dostići vrhunac iznad 7%. Vrijednost na tržištima povećava se za dodatnih 130 baznih poena do kraja godine.
Prošlomjesečni podaci pokazali su da je stopa nezaposlenosti 4,1% za tri mjeseca do novembra, što je najniže od juna 2020, dok je broj novih radnika u decembru skočio rekordno.
U međuvremenu, potrošačke cijene su u decembru uvećane na skoro 30-godišnji maksimum od 5,4% i mogle bi da dostignu vrhunac tek u aprilu kada se domaćinstva suoče sa povećanjem računa za energiju do 50%.
Dok je decembarska kupovina bila pogođena ograničenjima vezanim za širenje omikron soja, najnoviji podaci o maloprodaji takođe bi mogli da pokažu da je raspoloženje potrošača pogoršano inflacijom, visokim računima za energiju, višim stopama i povećanjem poreza.
Šatl diplomatijom protiv sukoba
Trend koji se uočljivo praktikuje je šatl diplomatija kako bi spriječilo da se tenzije između Moskve i Zapada preokrenu u potpuni sukob oko Ukrajine.
Nakon posete francuskog predsjednika Emanuela Makrona, njemački kancelar Olaf Šolc sastaće se u ponedjeljak sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, prije nego što otputuje u Moskvu da se sastane sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Poljski ministar inostranih poslova takođe dolazi u Moskvu, a NATO u srijedu održava samit ministara odbrane u Briselu.
Dok se gomilanje ruskih trupa u blizini granice sa Ukrajinom nastavlja i zapadne sile šalju vojsku na istočne granice Evrope i pripremaju sankcije Moskvi, čini se da se tržišta fokusiraju na druga pitanja kao što su centralne banke i inflacija.
Naredni dani mogli bi da pokažu da li nalet diplomatije poboljšava međunarodne veze i održava protok ruske energije u Evropu.
