Iz CGO podsjećaju da je prvobitna optužnica promijenjena sredinom septembra i to u dijelu u kojem se govori o načinu na koji su devetorica policajaca učinili djela koja im se stavljaju na teret.
Optužnica sada, kako navode, precizira da su oni to učinili “povrjeđujući ljudsko dostojanstvo civilnih lica koja ne učestvuju neposredno u neprijateljstvima i koja imaju pravo na ubjeđenje da ne treba da učestvuju u sukobu, i prema kojima se mora postupati čovječno i bez diskriminacije.“
CGO očekuje da će oni koji su učestvovali u zločinu počinjenom nad Muslimanima i Bošnjacima u maju i junu 1992. godine na teritoriji Crne Gore biti adekvatno kažnjeni, iz razloga što je u ponovljenom postupku optužnica znatno izmijenjena i dopunjena novim dokazima. Cilj suđenja za ratne zločine, iako se to vrlo često zaboravlja, treba da bude uspostavljanje pravde za žrtve, a adekvatno kažnjavanje odgovornih za njihova stradanja svakako vodi takvom ishodu.
Najmanje 66 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine nezakonito je uhapšeno na teritoriji Crne Gore, a zatim isporučeno pripadnicima njima neprjateljske vojske bosanskih Srba u BiH. Samo dvanaestoro je uspjelo da preživi izručenje u koncentracione logore.
U optužnici je obrazloženo da su zločini koji se stavljaju na teret optuženima u vezi sa oružanim sukobima, a budući da su žrtve imale status izbjeglica tužilaštvo je zatražilo da budu proglašeni odgovornim. Iz tih, ali i razloga izvođenja novih dokaza, izricanje presude će zaista biti ispit za crnogorsko pravosuđe.
CGO ističe da su dosadašnji postupci procesuiranja ratnih zločina u Crnoj Gori pokazali snažan politički uticaj na pravosudne organe, što je rezultiralo neizvedenim optužnicama i dodatnim viktimiziranjem žrtava. Međutim, činjenica je da ratni zločini ne zastarijevaju, a ne smije da zastari ni naša odlučnost kao društva da odgovorni za sve počinjene zločine budu adekvatno kažnjeni, navodi se u saopštenju CGO, koje potpisuje Maja Rebronja, koordinatorka programa.
