Društvo

Služba zaštite i spašavanja tražiće da svaki stan ima protivpožarni aparat

Dobro je da na svakom spratu postoji protivpožarni aparat, ali trebalo bi da se nalaze i u stanovima, pored izlaznih vrata kako bi bio dostupan za brzu reakciju, rekao je Zdravko Blečić

Ilustracija Foto: UGC
Ilustracija
Dan Izvor

Proteklih godina česti su bili požari u stambenim zgradama zbog toga što stanari prilikom renoviranja zazidaju otvor za dimnjake ili na tom mjestu naprave kuhinju i postave aspirator. Do požara dolazi i zbog ne čišćenja dimnjaka na početku zimske požarne sezone. Po novoj Odluci o kućnom redu u stambenim zgradama zabranjeno je i kažnjivo probijati nove otvore za dimnjak i zatvarati postojeće, kao i ventilacioni otvor. Ovim dokumentom precizirano je i da na svakom spratu zgrade postoji aparat za gašenje požara sa uputstvom za upotrebu.

Zdravko Blečić, v.d. komandira Službe zaštite i spašavanja predložiće da se u odluci uvrsti i da svaki stan posjeduje protivpožarni aparat.

"Dobro je da na svakom spratu postoji protivpožarni aparat, ali trebalo bi da se nalaze i u stanovima. To je odavno standard u Engleskoj. Jedan aparat trebao bi da bude kod ulaznih vrata stana. Ako bi došlo do požara u nekoj sobi ili u kuhinji gdje bude najčešće, u tim prostorijama u trenutku izbijanja požara dolazi do stvaranja velike koncentracije dima i nećemo ga moći uzeti. Najbolje je da stoji kod izlaznih vrata kako bi bio dostupan za brzu reakciju. Predložiću da se i to kao obaveza građana uvrsti u novu odluku", rekao je Blečić.

Blečić kaže da se dimovodni kanal ne smije zatvarati.

"Ne može neko sa recimo četvrtog sprata kuhinjom da pregradi komšiji sa prvog sprata dimovodni kanal. Ljudi tu prikopčaju aspirator i onda dođe do zapaljenja kuhinje. Svi dimovodni kanali moraju biti sačuvani u postojećem obliku. Vertikala mora ostati očuvana kako je urađena kada je građena zgrada. Iako se dimnjak ne koristi godinama ne smije se dimovodni kanal pregraditi jer neko može da odluči baš ove zime da se grije na drva. Mora se ostaviti slobodan izlaz dimovima da izlaze", kaže Blečić.

Odluka precizira i da se dimnjaci moraju održavati i čistiti.

"Dimnjaci se čiste najmanje jednom godišnje prije zimske požarne sezone. Stručna lica kompletno očiste dimovodni kanal kako se ne bi kora i sve što se formira tokom prethodne sezone grijanja zapalilo, jer u nekom momentu to postaje goriva materija. Kada sjeverni vjetar zatisne odvod na krovu i ne dozvoli da normalno odlazi dim, dolazi do stvaranja velike temperature, jer ne može normalno da se odvija proces gorenja i dolazi do zapaljenja dimnjaka. Može biti opasno jer na nekim etažma plamen može da izbije na čunak i da se zapali stan", objašnjava Blečić.

Gašenjem dimnjaka vodom dolazi do eksplozije

Zdravko Blečić savjetuje građanima da za gašenje požara na dimnjaku nikako ne koriste vodu za gašenje, jer to izaziva dodatne probleme i štetu i stvara manje eksplozije unutar dimovodnog kanala.

"Onda su svi stanovi po vertikali ugroženi. Prvo intervenišemo na mjestu gdje je došlo do loženja vatre, odnosno ono se zaustavi, a po jedan vatrogasac je na svakom spratu. Vlažnim krpama se zatisne oko čunka. Požari dimnjaka se nikako ne gase vodom, jer bi došlo do manje eksplozije", kaže Blečić.

U trenutku ako dođe do požara na dimnjaku Blečić kaže da odmah treba prestati sa loženjem.

"Po cijeloj vertikali treba staviti mokru krpu i ispratiti proces sve dok se čuje tutnjava i pucketanje. Najjednostavnije gašenje je oduzimanje kiseonika. To znači da se spriječi vlažnim krpama dotok kiseonika, a iznutra da toplota i plamen ne izađu napolje", kazao je Blečić.

Portal Analitika