Nova vlast u Crnoj Gori nastavlja sa izmjenama zakona prilagođavajući ih svojim prolitičkim potrebama i ciljevima – bez javne rasprave, stručnih konsultacija i mišljenja Evropske komisije, a sada je na red došla državno-tužilačka organizacija, odnosno smjena glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i njegovog tima koji su „trn u oku“ najjačoj članici parlamentarne većine Demokratskom frontu.
Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava, prema saznanjima Pobjede, danas će Skupštini dostaviti Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o državnom tužilaštvu i Prijedlog zakona o posebnom državnom tužilaštvu.
DOKUMENT
Suština izmjena je ukidanje Specijalnog tužilaštva, samim tim i dovođenje u status neraspoređenog glavnog specijalnog tužioca i ostalih tužilaca ovog tužilaštva, kao i struktura i sastav Tužilačkog savjeta.
Pobjeda je imala uvid u Prijedlog zakona o posebnom tužilaštvu, koje treba da zamijeni Specijalno. U obrazloženju tog dokumenta navodi se da je „u cilju dalje afirmacije vladavine prava i borbe protiv korupcije potrebno izvršiti određene izmjene u cilju dinamičnijeg ostvarenja proklamovanih ciljeva“, te da dosadašnje Specijalno državno tužilaštvo ustanovljeno 2015. godine nije ispunilo očekivanja u borbi protiv korupcije i ima veoma ograničene domete.
- Specijalno državno tužilaštvo je svoje najveće domete ostvarilo u progonu političkih neistomišljenika i protivnika bivšeg režima, dok su izostali očekivani rezultati u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala – istakli su, pored ostalog.
Propisano je da rukovodioca posebnog državnog tužilaštva i posebne državne tužioce bira Tužilački savjet na osnovu javnog oglasa, kao i da je funkcija posebnih državnih tužilaca stalna.
- Stupanjem na snagu ovog zakona glavni specijalni tužilac i specijalni tužioci izabrani u skladu sa Zakonom o specijalnom državnom tužilaštvu („Službeni list CG“ br. 10/2015 i 53/2016) imaće status neraspoređenih tužilaca. Do izbora rukovodioca Posebnog državnog tužilaštva radnje koje ne trpe odlaganje u predmetima koji su bili u nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva preduzimaće Vrhovno državno tužilaštvo – navedeno je u aktu.
Ističe se da će Tužilački savjet „u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona rasporediti državne tužioce iz stava 1 ovog člana u okviru Državnog tužilaštva, a u skladu sa odlukom o broju državnih tužilaca“.
- Za raspoređivanje državnih tužilaca iz stava 1 ovog člana nije potreban pristanak državnog tužioca koji se raspoređuje – piše u dokumentu.
Prema saznanjima Pobjede, prijedlogom izmjena Zakona o državnom tužilaštvu planirano je i preispitivanje tužilačkih zvanja.
Sve ove promjene urušavaju, odnosno osporavaju ustavni princip stalnosti tužilačke funkcije.
To je, očito, novoj Vladi, na marginama, prije svega zbog pritiska DF-a da se smijeni Katnić na kojeg su kivni zbog optužnice u slučaju pokušaja terorizma na dan izbora u Crnoj Gori u oktobru 2016. godine. U tom predmetu osuđena su dvojica lidera ove političke koalicije Andrija Mandić i Milan Knežević.
Činom promjene naziva institucije – Specijalnog tužilaštva, ostavlja se prostor za promijenu i svih zaposlenih.
Vijesti i IN4S javili su juče da se umjesto Specijalnog tužilaštva, formira tužilaštvo za borbu protiv organizovanog kriminala, međutim, u dokumentu u koji je Pobjeda imala uvid novo tužilaštvo zvaće se – posebno tužilaštvo.
TUŽILAČKI SAVJET
Ključna izmjena u Zakonu o državnom tužilaštvu je struktura tog tijela. I dalje će biti 11 članova, s tim što predstavnici tužilačke organizacije više neće imati većinu.
Članica Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika dekanica Pravnog fakulteta Unverziteta Crne Gore prof. dr Aneta Spaić kazala je juče agenciji Mina, da je „prethodni period u pravosuđu spornim tumačenjima doveo do mnogih nedosljednosti, ali donošenje novih zakonskih tekstova bez konsultovanja Udruženja tužilaca, Tužilačkog savjeta, stručne i građanske javnosti i, najvažnije, evropskih partnera je sasvim izvjesno korak unazad, a ne korak unaprijed“.
Ona smatra da se takvim postupanjem ugrožava najavljena evropska agenda, čije se poštovanje očekuje od Crne Gore, kako ne bi nazadovala u odnosu na ranija dostignuća ostvarena na planu pravosudnih reformi, kako je rečeno u posljednjem izvještaju Evropske unije (EU).
- Ostaje nejasno ko je inicijator tih zakonskih tekstova. Ipak, ko god da je predlagač, podsjećam da evropska agenda nameće obavezu poštovanja osnovne pregovaračke pozicije Crne Gore da sve zakonske tekstove iz poglavlja 23 i 24 šalju na usaglašavanje Evropskoj komisiji – upozorila je Spaić.
Podsjetila je na slučaj Mađarske gdje je parlamentarna većina pokušala slične promjene.
- Ovakve zakonodavne aktivnosti Evropski sud pravde je kvalifikovao kao posrnuća vladavine prava – naglasila je ona.
BEZ NAJAVE
Istakla je i da Tužilački savjet, a prema njenim saznanjima ni Udruženje tužilaca, nijesu dobili ni informaciju o namjeri, a ne poziv za učešće u izradi tih akata.
Podsjetila je i da su 2015. godine u izradi zakona o tužilaštvu, državnom i specijalnom, iniciranih od Vlade kao predlagača, konsultovana najstručnija tijela Savjeta Evrope.
Iz Socijaldemokratske partije za Pobjedu su kazali da se nadaju „da Vlada neće nastaviti antievropsko ponašanje, kao u slučaju Zakona o državnim službenicima i namještenicima, gdje smo u legislativnom okviru išli korak unazad, zarad partijskih interesa“.
- Očekujemo da će Vlada kod ovakvih sistemskih zakona, kao što su izmjene zakona o Državnom tužilaštvu i Specijalnom tužilaštvu u postupku izrade uključiti Evropsku komisiju i Venecijansku komisiju – kazao je član Glavnog odbora SDP-a Bojan Zeković.
Ističe da je ova partija spremna da doprinese dogovoru koji bi omogućio izbor čelnih ljudi u pravosuđu i na taj način doprinese borbi protiv korupcije i vladavini prava.
PRIJEDLOZI
Već prvih dana nakon izbora prošle godine inicirana je priča o smjenama u Tužilaštvu. Izvršna direktorka NVO MANS Vanja Ćalović-Marković preporučila je tada da se izmjenama zakona propiše izmjena strukture Tužilačkog savjeta kako bi se nova vlast mogla riješiti vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića i glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića.
Prema njenom tumačenju, s obzirom na to da vršioca dužnosti vrhovnog tužioca bira Tužilački savjet, kada se promijeni struktura i sastav ovog tijela, može se izabrati novi vršilac dužnosti koji bi onda predložio novog glavnog specijalnog tužioca.
Vlada je, međutim, pribjegla drugačijem rješenju kako da „jednim udarcem“ ukloni i Katnića i čitav njegov tim - prostom promjenom imena zakona.
Obračun sa Stankovićem ostavili su budućem Tužilačkom savjetu.
Lideri DF-a 28. decembra prošle godine ostavili su Vladi rok od mjesec da izmijeni ove zakone.
Milan Knežević koji je tada saopštio da su zaključili da Vlada nije spremna za ozbiljnu demontažu pravosuđa, juče nije želio da komentariše prijedloge Leposavićevog resora, niti da kaže da li su i oni bili uključeni u izradu.
Iz Ministarstva pravde, uobičajeno, nijesu se oglasili provodom prijedloga izmjena dva zakona.
Leposavić je ranije kazao da je plan Vlade da se izmjenama zakona „omogući da izbor, odnosno sastav Tužilačkog savjeta i budući izbori vrhovnog tužioca i specijalnog tužioca budu demokratični, brzi i podložni kontroli i smjeni“.
Glavni specijalni tužilac na nedavnoj konferenciji za novinare ocijenio je da je cilj izmjena ovih zakona njegova smjena.
- U ovom slučaju, očigledno, jeste isključivi cilj da se promijeni glavni specijalni tužilac i specijalni tužioci koji su u SDT-u. Ništa više, to znači da je to cilj zakona. To bi podrazumijevalo da ovi tužioci koji sada rade, ne bi mogli da nastave sa radom i to bi moralo da preuzme Vrhovno tužilaštvo, vjerujem da je to rješenje, koji nijesu radili u ovim predmetima, a vidite da na njima može da radi samo tim, desetine službenika, praćenje aktivnosti i slično - rekao je Katnić.
Upozorio je da bi to bila pravna, organizaciona i opšta katastrofa crnogorskog pravosuđa i tužilaštva.
Tužilačka organizacija je u takozvanom „vd“ stanju još od oktobra 2019. godine kada je Stankoviću istekao mandat.
Izbor vrhovnog državnog tužioca definisan je Ustavom – potrebna je dvotrećinska, odnosno tropetinska većina u drugom krugu glasanja.
Tužilačka organizacija pod konstantnim pritiskom javnosti je skoro deceniju i već je rađen reizbor svih državnih tužilaca, bez obzira na ustavnu normu koja definiše stalnost i samostalnost tužilačke funkcije.
Specijalni tužioci ukidanjem Specijalnog tužilaštva bukvalno ostaju bez posla. Moći će da se jave na oglase koji će biti raspisani, ali nemaju nikakvu garanciju i da će biti izabrani.
Tužilački savjet nedavno je uputio inicijativu ministru pravde sa zahtjevom da budu uključeni u izmjene zakona koji se odnose na tužilačku organizaciju, ali do danas nijesu dobili odgovor.
Ni na nebu ni na zemlji 65 optužnica
Prema saznanjima Pobjede u Specijalnom tužilaštvu u proceduri je 65 optužnica kojima je obuhvaćeno više od 450 osoba, a procijenjena šteta za budžet je više stotina miliona eura. Sudbina ovih predmeta, nakon što se formira novo tužilaštvo ostaje neizvjesna.
U prelaznim i završnim odredbama prijedloga zakona o posebnom tužilaštvu propisano je da će predmete koji su bili u nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva preuzeti novo tužilaštvo u roku od 30 dana od dana izbora rukovodioca tog tužilaštva.
- Odluku o broju državnih tužilaca u posebnom državnom tužilaštvu donijeće Tužilački savjet, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona – piše u tom dokumentu.
SDP poziva EK da se uključi
Član Glavnog odbora SDP-a Bojan Zeković pozvao je Evropsku komisiju da se uključi u izradu izmjena dva zakona koji se odnose na rad državnog tužilaštva.
- Imajući u vidu koji značaj ovi zakoni imaju za ključna poglavlja 23 i 24 pozivamo Evropsku komisiju da se uključi, cijeneći potrebu usklađivanja zakonskog okvira u procesu integracija, kako bi izmjene značile unapređenje zakonskog okvira, a ne pogoršanje, što je ova Vlada već radila iza leđa EK – istakao je on.
DPS se vraća u parlament
Demokratska partija socijalista, kako saznaje Pobjeda, danas će Ustavnom sudu predati inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Prema riječima našeg nezvaničnog sagovornika iz ove partije, to znači da će, najvjerovatnije, prisustvovati vanrednoj sjednici Skupštine Crne Gore koja bi trebalo da se održi 18. februara.
