Dr Vasilije Kostić ocjenjuje da se u aktuelnom sukobu na relaciji Vlada Crne Gore – Centralna banka stvari suviše personalizuju i svode samo na pitanje da li će sadašnji predsjednik Savjeta Ljubiša Krgović odraditi mandat do kraja. Poznati crnogorski ekonomski stručnjak smatra da je za budućnost crnogorske ekonomije važnije odgonetnuti da li će eventualne kadrovske promjene dovesti do promjene pozicije Centralne banke Crne Gore u bankarskom i ekonomskom sistemu.
- Pitanje da li će predsjednik Savjeta odnosno Savjet CBCG nastaviti da obavlja funkciju do isteka mandata, treba sagledavati primarno u kontekstu buduće nezavisnosti CBCG u odnosu na Vladu. Poznato je da su centralne banke institucije kojima je, imajući u vidu značaj njihovih ciljeva, mjesto i ulogu u ekonomskom sistemu, vrlo bitno da imaju visok stepen nezavisnosti u odnosu na političku vlast, tj. političke cikluse.To je, ne samo evropski, već i svjetski trend utemeljen na mišljenju - za šta postoje i dokazi iz prakse - da su nezavisnije centralne banke imale bolji makroekonomski učinak. Za mene je primarno odgonetnuti - ukoliko predsjednik Savjeta ili Savjet ne dovrše mandat – kakve će to reperkusije imati na buduću nezavisnost Centralne banke, koja je vrlo važna, kaže Kostić.
Smjena znači smanjenje nezavisnosti: Ekonomski analitičar smatra da su sukobi izvršne vlasti i centralne banke česta pojava u brojnim zemljama i da je prirodna intencija vlasti da kontroliše centralnu banku, kao što je sasvim prirodno da centralne banke nastoje da se tome odupru. Kostić ne želi da ulazi u političku pozadinu sukoba, ali smatra da bi eventualna smjena vrha Centralne banke Crne Gore ipak imala jasne posljedice.
- Ono što je bitno u čitavoj ovoj stvari kod nas jeste to da, ukoliko Savjet CBCG ili predsjednik savjeta CBCG ne odrade mandat do kraja, pa makar to bilo i zbog novog zakona, šalje se - možda i nehotična - ali svakako poruka o mogućem smanjenju buduće nezavisnosti Centralne banke u odnosu na Vladu Crne Gore, što ne bi bila dobra okolnost, ističe Kostić, naglašavajući da je od krucijalnog značaja za napredak crnogorske ekonomije održati nezavisnu poziciju centralne bankarske institucije.
- Danas više nije nepoznanica - čak i onim vladama koje bi rado kontrolisale centralne banke svojih zemalja - da je jaka i nezavisna centralna banka jedan od preduslova ekonomskog napretka. Sve to pod uslovom, naravno, da centralna banka zemje ostvaruje svoje ciljeve koji se ogledaju, do skoro, prvenstveno u održavanju stabilnosti cijena, a danas primarno na održavanju stabilnosti finansijskog sistema, ocjenjuje dr Kostić.
Za krizu bankarskog sektora krive – banke: Upitan da ocijeni ulogu i eventualnu odgovornost Centralne banke i samog predsjednika Savjeta CBCG Ljubiše Krgovića za aktuelnu krizu u bankarskom sektoru, dr Kostić ističe da krivicu treba tražiti na drugoj strani – u ponašanju samih banaka.
- Onima koji razumiju šta radi CBCG odnosno koja je njena misija i ciljevi - primarno je Ustavom Crne Gore definisana kao “samostalna organizacija, odgovorna za monetarnu i finansijsku stabilnost i funkcionisanje bankarskog sistema” - u prvom redu će razloge za probleme bankarskog sektora, kada je u pitanju profitabilnost banaka, tražiti na drugoj strani. Banke, po mom mišljenju, kao i svi drugi poslovni subjekti, snose odgovornost za sopstvenu politiku i poslovne rezultate. U prilog tome ide i činjenica da i sada veliki dio banaka ipak posluje pozitivno, kaže Kostić, navodeći da sadašnja pozicija – u kojoj banke ne daju kredite privredi – nije dobra. No, dr Kostić, koji je inače profesionalni ekonomski konsultant, smatra da banke, ne omogućavajući kredite, gledaju isključivo vlastiti ekonomski interes.
- Iako nije poželjno ni ugodno, prirodno je da se tokom recesije banke ponašaju kako se ponašaju – da su drastično smanjile emisiju kredita. U stvari, one se ponašaju kako im nalaže njihov ekonomski interes i to se mora razumjeti. Mi smo za tržišnu privredu, ali bi voljeli, kad nam to treba, da bankama „naredimo“ da kreditiraju privredu – protiv volje banaka. Mislim da je i logično objašnjenje da će banke kreditirati privredu i stanovništvo u većem intenzitetu kada za to budu imale interesa. Za sada, čak i ako gube, rizici od gubitka plasmana ili kontaminiranih plasmana su po njihovoj procjeni veći od očekivane profitabilnosti. Kada se taj odnos promijeni promijeniće se i obim kreditne aktivnosti banaka, a sa njom funkcionisanje crnogorske ekonomije, zaključuje dr Vasilije Kostić u razgovoru za Portal Analitika.
Draško Đuranović
