Kako je rekao sagovornik "Dana" koji je želio da ostane anoniman, SNP je jasno saopštio uslove od kojih neće odustati i to je jasno svim partijama mogućim članicama manjinske vlade, a o tome će ponovo raspravljati glavni odbor partije, čija sjednica još nije zakazana.
Osnovni motiv SNP-a u manjinskoj vladi je, kako kažu, pokušaj da se prevaziđe blokada institucija i da se u ostatku mandata stvore uslovi za održavanje parlamentarnih izbora, kao i za ispunjavanje predizbornog obećanja biračima da će biti potpisan Temeljni ugovor sa SPC, ali i održan popis, koji treba da bude održan ove godine.
"Ako to bude dovedeno u pitanje, onda je učešće SNP-a u Vladi obesmišljeno jer naš cilj nije da formiramo Vladu samo radi postojanja izvršne vlasti, koja sama po sebi ne može mnogo da postigne do kraja mandata, već da bismo deblokirali institucije, stvorili uslove za pokretanje EU integracija i popravljanje regionalnih odnosa, kako ne bismo izgubili još jednu godinu i predstojeću turističku sezonu", naveli su iz SNP-a.
Dio članova GO SNP-a negoduje i zbog najave mandatara da će u njegovoj vladi participirati i Socijaldemokratska partija, dugogodišnji koalicioni partner Demokratske partije socijalista, te da bi bivši predsjednik Skupštine i nekadašnji lider SDP-a Ranko Krivokapić pokrivao funkciju šefa diplomatije.
Lider SNP-a Vladimir Joković rekao je u prvoj reakciji da se SNP nije konačno izjasnio i da će odluku o tome donijeti glavni odbor.
Reagujući na poruke iz SNP-a, funkcioner SDP-a Draginja Vuksanović-Stanković jasno je saopštila da su uslovi Jokovićeve partije za njih neprihvatljivi. Stanković je Jokoviću na Tviteru poručila da neće biti potpisivanja Temeljnog ugovora sa SPC i da nijedan ugovor suprotan Ustavu i zakonima Crne Gore neće biti potpisan dok je SDP-a, dodajući da je SDP na putu EU integracija i da se neće vraćati "ratnohuškačkim politikama".
Predsjedavajući parlamenta Strahinja Bulajić saopštio je da neće sazvati Skupštinu radi izbora nove vlade jer tu ideju vidi kao izigravanje izborne volje građana, poručivši da su rješenje krize vlasti izbori ili vlada u okviru većine koja je pobijedila na izborima 2020. godine. Potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak u nekoliko navrata je ponovila da je Bulajić jedini koji legalno može zakazati sjednicu, pa je očigledno da se mandatar uzda u Ervina Ibrahimovića, koji bi, kako je planirao Abazović, trebalo da bude i potpredsjednik Vlade i da vodi Ministarstvo kapitalnih investicija.
Rok za izbor manjinske vlade ističe 1. juna, kada se navršava 90 dana od imenovanja lidera GP URA za mandatara.
Demokratski front i Demokrate više puta su pozvale mandatara da vrati mandat, nakon čega bi predsjednik države Milo Đukanović raspisao vanredne parlamentarne izbore.
