Poslanik SNP-a Snežana Jonica kazala je da su prijedlog predali u petak, 13. januara, zajedno sa prijedlogom za sazivanje vanredne sjednice parlamenta, koji su podržali poslanici Nove srpske demokratije i Bošnjačke stranke, prenosi Mina.
„Očekujem da predsjednik Skupštine, u skladu sa Poslovnikom, u toku dana pošalje saziv za sjednicu koja će biti održana 30. januara u 12 sati, i na kojoj će jedina tačka dnevnog reda biti ovaj Prijedlog zakona“, rekla je Jonica na konferenciji za novinare.
Prema njenim riječima, SNP je predložila da rok za apliciranje za crnogorsko državljanstvo za državljane pod olakšanim uslovima, koji prema Zakonu usvojenom u septembru ističe 31. januara, bude produžen za dva mjeseca.
Ona je podsjetila da državljani bivših jugoslovenskih republika, koji su imali prebivalište u Crnoj Gori prije 3. juna 2004. godine, kao i ličnu kartu, mogu aplicirati za prijem u crnogorsko državljanstvo a da se od njih ne traži otpust iz državljanstva prethodne države.
„Predložili smo da taj rok bude produžen, odnosno da se pravo za apliciranje pod olakšanim uslovima ne završi 31. januara, nego da traje još dva mjeseca, dakle do 31. marta“, precizirala je ona.
U Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o crnogorskom državljanstvu SNP traži i izmjenu člana koji se odnosi na način sticanja crnogorskog državljanstva.
Iz te partije predlažu da pravo na sticanje crnogorskog državljanstva porijeklom imaju sve osobe čiji je jedan roditelj crnogorski državljanin, bez obzira na to gdje su rođeni.
Jonica je podsjetila da je dosadašnjim zakonom bilo propisano da to pravo imaju osobe čiji je jedan roditelj crnogorski državljanin, ali da one ne smiju imati državljanstvo drugog roditelja, a mogu imati bilo koje drugo.
„Zaista smatramo nonsensom da one koji žele da imaju državljanstvo oba svoja roditelja dovodimo u situaciju da se odlučuju između državljanstva jednog ili drugog roditelja, a da im se pritom pruža pravo da mogu da imaju bilo koje drugo“, kazala je ona.
Jonica tvrdi da je praksa i u Savjetu Evrope da se djeci daje mogućnost da imaju državljanstvo oba roditelja, a to je intencija u međunarodnom zakonodavstvu.
„Razlozi zbog kojih smo predložili ovaj zakon rukovođeni su, prije svega, činjenicom da je 31. januar bio vezan sa prethodnim rokom koji je usvojen u tekstu izbornog zakona“, rekla je ona.
To je, kako je pojasnila, obaveza organa lokalnih uprava zaduženih za vođenje biračkih spiskova da sve građane, o kojima nemaju podatke o državljanstvu, u roku od 45 dana od stupanja Zakona na snagu, obavijeste da o njima nemaju podatke, kako bi građani bili u prilici da ih dostave.
Prema njenim riječima, taj rok je istekao 7. novembra, a deset dana prije njegovog isteka gotovo ni u jednoj lokalnoj samoupravi u Crnoj Gori nije bilo ni počelo obavještavanja građana o tome.
„Uputila sam predsjednicima svih opština dopis u kojem sam tražila informaciju koliko su građana obavijestili do 7. novembra. Na taj datum, ni u jednoj opštini, nijesu obaviješteni svi koji su zrebalo da budu, na način predviđen zakonom“, tvrdi Jonica.
Ona je kazala da je prošlog ponedjeljka, preko medija, pozvala građane kojima je potrebna pravna pomoć da se obrate Klubu poslanika SNP.
„Od tada, za pet radnih dana, SNP-u se obratilo 294 građana koji su imali problema, nijesu imali dovoljno informacija ili nijesu uspjeli da pribave sva neophodna dokumenta“, navela je Jonica.
Ona je dodala da je posljednji podatak kojim je raspolagalo Ministarstvo za informaciono društvo, dva dana prije usvajanja Izborno zakona i dopuna zakona o državljanstvu, 6. septembra, pokazao da se o 43 hiljade građana država nema podatak da li imaju crnogorsko državljanstvo ili koje državljanstvo imaju.
Jonica je naglasila da se ne radi samo o osobama koje nemaju crnogorsko državljanstvo.
Ona je kazala da je predsjednik SNP-a Srđan Milić jedan od građana koga je Opština Budva obavijestila da o njemu nema podataka da li ima crnogorsko državljanstvo, iako je više puta dostavljao dokaze o tome, i na poslaničkoj listi SNP-a, i kao kandidat za predsjednika države.
„To govorim da bi građani shvatili da obavještenje ne znači da oni nemaju državljanstvo, nego da država nije dobro radila svoj posao i da evidencija nije dobra“, pojasniola je Jonica.
Ona je dodala da očekuje da će makar one partije koje su podržale Zakon o dopunama zakona o crnogorskom državljanstvu, kojim su olakšice za dobijanje crnogorskog državljanstva definisane, podržati i ovaj Prijedlog koji je dostavila SNP.
