Potpredsjednik SNP-a Neven Gošović je kazao da njegova partija očekuje da Ustavni sud u što kraćem roku utvrdi da Zakon o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju nije saglasan sa najvišim pravnim aktom, čime će prestati da važi.
- Očekujemo da Ustavni sud, poštujući principe zakonitosti i ustavnosti ispoštuje i princip efikasnosti, jer svako odugovlačenje o donošenju odluke po ovom predlogu ne bi predstavljalo doprinos afirmaciji principu ustavnosti i zakonitosti, rekao je Gošović.
Potpredsjednik SNP-a je rekao da su primjedbe SNP na odredbe tog Zakona poznate javnosti. Nema nikakve svrsishodnosti isticati pojedinačne primjedbe kod činjenice da Zakon u cjelini nije usvojen na način koji propisuje Ustav, rekao je Gošović, dodajući da podneseni Predlog Ustavnom sudu u praktičnoj primjeni ne odlaže primjenu tog Zakona.
Svakako da će u narednom periodu uslijediti primjena tog zakona, ali očekujemo da će to biti veoma kratak vremenski period, u kome će Ustavni sud odlučiti i donijeti odgovarajuću odluku, koja po nama, može biti samo u zaštiti funkcije ustavnosti i zakonitosti.
Kršenje Ustava: Visoki funkcioner SNP-a je ocijenio da Zakon nije usvojen dvotrećinskom većinom, kako je propisano Ustavom, jer je za taj Zakon glasalo 46 poslanika, od 81. Gošović je podsjetio da, nakon što su poslanici SNP-a, Nove srpske demokratije i Pokreta za promjene napustili skupštinsku salu, Zakon usvojen, tako što je ukupno glasalo 49 poslanika, od kojih je 46 glasalo za, a tri su bila uzdržana.
- Da do ovakvog grubog kršenja Ustava dođe, svakako je doprinijela i činjenica da je naznačena norma kojom se uređuje način ostvarivanja stečenih manjinskih prava, postala sastavni dio predloga Zakona, tek kada je ministar (Slavoljub) Stijepović, na plenumu, i to prilikom razmatranja Zakona o pojedinostima, iznio stav da Vlada prihvata,s tim u vezi podneseni amandman poslanika Rifata Rastodera i Ervina Spahića. rekao je Gošović.
Skupštinski Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo nije imao prilike da se izjasni da li ta okolnost ima za posledicu da Zakon u skladu sa Ustavom, u prvom glasanju mora biti donesen dvotrećinskom većinom glasova jer je po skraćenoj proceduri ubrzo uslijedilo glasanje o Zakonu u cjelini.
Gošović je ocijenio da je članom 11 tog Zakona propisano je da, ‘’u sredinama u kojima većinu ili značajan dio stanovništva čine pripadnici manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica nastava se izvodi i na jeziku pripadnika tih manjinskih naroda, odnosno manjinskih nacionalnih zajednica’’
Riječ je o veoma značajnoj odredbi kojom se obezbjeđuje primjena Ustavom zajemčenih prava pripadnicima manjinskih naroda, na upotrebu svog jezika i pisma u sužbenoj upotrebi. I upravo zbog značaja ovih pitanja, Ustavom je propisana i posebna kvalifikaciona većina za donošenje Zakona kojima se uređuje način ostvarivanja stečenih manjinskih prava, zaključio je Gošović.
