Evropa se mora izboriti za svoj položaj u svijetu, rekli su hrvatski europoslanici iz redova građana i socijalista koji su predstavnicima diplomatskog kora u Zagrebu predstavili očekivanja i prioritete novog saziva Evropskog parlamenta, piše Index.hr.
“Evropa jednostavno mora shvatiti da nam više niko ništa neće pokloniti, nego da ćemo se i za geopolitički, ali i za privredni i tehnološki položaj izboriti sami”, rekao je novinarima europoslanik Karlo Resler (EPP).
Kao prioritete svoje političke grupacije je istakao smanjenje regulatornog opterećenja, pametnije promišljanje o svakom novom zakonodavstvu i “svakoj novoj obavezi koja se postavlja pred evropske građane”.
Naglasio je pritom da je, u kontekstu pregovora o novom višegodišnjem budžetu Evropske unije, važno da se “uspijemo izboriti za povoljan tretman hrvatskih korisnika, za nastavak snažne kohezijske politike koja čini praktički trećinu cijelog evropskog budžeta”.
“Ali u isto vrijeme da shvatimo da bez održivijih investicija u nove tehnologije, u konkurentnost, u evropsku privredu, Evropa neće moći pratiti korak s nekim dinamičnijim dijelovima svijeta”, kazao je Resler, ponovno pozvavši na “manje regulacije” i “manje administrativnog tereta”.
“Najdramatičnije od Hladnog rata”
PoslanikTonino Picula (S&D) kazao je da su s diplomatima razgovarali o odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama te o izazovima za Uniju u sljedećih pet godina, nazvavši ovo vrijeme “vjerovatno najdramatičnijem trenutkom u svjetskoj istoriji nakon završetka Hladnog rata”.
“EU će se sigurno definisati preko odnosa prema Ukrajini, gdje i dalje treću godinu bjesni rat, prema krizi koja eskalira na Bliskom istoku, ali jednako tako i na sjeveru Afrike postoje određeni problemi, koji rezultiraju povećanim migracijama, što ima ozbiljan politički efekt na samu Evropsku uniju”, kazao je Picula.
Prije nego što izabrani američki predsjednik Donald Tramp stupi na dužnost 20. januara, istakao je Picula, “mi ćemo se naći u izazovnoj vakuum-situaciji”.
“Sigurno će mnogi u svijetu pokušati iskoristiti taj period vakuuma kako bi eventualno nametnuli neka svoja rješenja ili se što bolje pozicionirali u budućim pregovorima oko cijelog niza kriza. To vidimo sad u Gruziji i Ukrajini i u svim dijelovima svijeta u kojima će se na neki način očekivati reakcija Zapada. Dakle, za Evropsku uniju će to biti izazovno vrijeme jer u mnogim stvarima ona ne uspijeva naći zajednički jezik… Unija će prije svega morati poraditi na jačanju zajedničke vanjske i sigurnosne politike”, kazao je on.
“Evropa treba postaviti pravila igre”
Predstavnica građana Željana Zovko (EPP), koja je diplomatima govorila o transatlantskim odnosima, rekla je da u Americi “još nije rečeno kako će se reagirati prema Evropi, koja je strateški partner”, naglasivši da je riječ o situaciji u kojoj “mi trebamo postaviti pravila igre”.
“Mi ne možemo uticati na odluke koje će oni (američki zakonodavci) donositi, no ono na što možemo uticati je da zajednički, strateški radimo i kroz naše privredne komore”, istakla je.
Kazala je da misli da će se sada, kada vlast preuzme Tramp, “mnogo jednostavnije razgovarati, možda manje diplomatskim rječnikom, ali će se brže dolaziti do dogovora”.
“Da naša veza bude bazirana na uzajamnoj trgovini i snabdijevanju neophodnim kritičnim sirovinama, plinom, koji neće dolaziti od nekih autokratskih režima, na čemu smo se do sada bazirali. Nakon Rusije mi smo išli k Azerbajdžanu, Kataru ili nekim drugim mjestima, što nije bilo sigurno”, kazala je Zovko.
Njen stranački kolega Tomislav Sokol je rekao da je “očito da će se Amerika u jednoj velikoj mjeri okrenuti protekcionizmu” te da će Evropa morati gledati svoje interese.
“Naglasak je na tome da Evropa treba promijeniti svoje politike u velikoj mjeri, od prevelikog naglašavanja zelenih politika koje su dovele do uništavanja industrije u Evropi, do seljenja radnih mjesta u Kinu i činjenja Europe ovisnijom o trećim državama”, naveo je on.
Ruski trojanski konj
Sokol se osvrnuo i na pitanje proširenja, za koje je rekao da je prioritetno, no da mora biti temeljeno na zaslugama kako bi se izbjegao “ruski ili nečiji drugi trojanski konj u Evropi”.
Jednom od pogrešaka Evrope je nazvao “apsolutno prepopustljivu politiku prema Srbiji”.
“Dopustila je da Srbija širi svoj uticaj, svoj hegemonizam, to vidimo na primjeru Crne Gore, gdje sada imamo velikosrpske stranke kao ne samo dio vladajuće koalicije nego i dio vlade. To je nešto što je dugoročno neodrživo”, kazao je Sokol, zatraživši veću podršku Zapada za proevropske snage u Crnoj Gori.
