Da bi oluja mogla da se dogodi, prvi put je ocijenjeno prije pet dana. Džinovska sunčeva pjega i filamenti na površini Sunca tada su zabrinuli astronome zbog mogućih sunčevih baklji i izbacivanja koronalne mase ka Zemlji.
Slutnje su se obistinile, jer je ogromna solarna baklja u petak eruptirala na površini Sunca.
"Direktan pogodak"
Moguće je da će oluja stići i uz dan-dva zakašnjenja.
Tamita Skov, naučnica u neprofitnoj Aerospace korporaciji i nagrađivani edukator, predvidjela je "direktan pogodak" solarne oluje.
"Direktan pogodak. Filament nalik zmiji lansiran je kao velika solarna oluja dok je bio u zoni udara Zemlje. NASA predviđa udar u ranim jutarnjim časovima 19. jula. Moguće su jake aurore duboko ka srednjim geografskim širinama", napisala je Skov u svom tvitu, dodajući da bi moglo doći do poremećaja u GPS sistemima i radio vezama.
Oluja slabog intenziteta
Poređenja radi, najveća solarna oluja u zabilježenoj istoriji, poznata i kao Karingtonov događaj, spržila je telegrafske žice i izazvala šumske požare, a nosila je G5 klasifikaciju.
Solarna oluja koju očekujemo klasifikovana je kao G1 - što znači da će biti slabog intenziteta.
Pritom, postoji mogućnost da će solarna oluja biti vidljiva sa nekih djelova naše planete.
Očekuje se kako će ovakvih događaja biti sve više do 2025. godine, a tada će Sunce dostići maksimum solarne aktivnosti.
