On je kazao da o spiskovima treba da vode računa državi organi, prije svih Državna izborna komisija.
- Zbog čega bi neko imao sve podatke osobe, matični broj, mjesto i datum rođenja? To su lični podaci i ako se oni ne čuvaju, onda ne znam šta je privatnost - rekao je Spahić.
Komentarišući incijativu Agencije za zaštitu ličnih podataka za izmjenu Člana 17 Zakona o biračkim spiskovima, koji predviđa da se parlamentarnim strankama, ili podnosiocima potvrđenih izbornih lista, mora omogućiti uvid u biračke spiskove, Spahić je naveo da partije ne treba da imaju birački spisak.
- Zna se u kojoj bazi se to čuva i za to su zaduženi nadležni državni organi koji treba da vode računa o spiskovima. Mislim da je to zakonom regulisano. Privatne podatke oni treba da čuvaju - pojasnio je on.
Spahić je dodao da je birački spisak bolji nakon svakih izbora.
- Kada su bili prvi birački spiskovi, tada je u njima bilo nekoliko hiljada osoba koje su preminule. To je bilo pred izbore 1998. godine - podsjetio je on.
Takođe smatra da je dobro što su partije tada imale uvidu u spisak, jer je to uticalo da se oni dovedu u red.
- Tada su brisani preminuli iz spiskova i u tom dijelu je dosta urađeno i na svakim izborima spiskovi su bolji - rekao je Spahić.
Komentarišući mogućnost da u spisku postoje "dvojnici", na šta je ukazivao MANS, Spahić smatra da je to greška koja se dešava usljed promjene mjesta boravka, navodeći da je zbog mjera zaštite na biralištima nemoguće da ista osoba glasa dva puta.
- Ako se neko prijavi u Podgoricu zbog zaposlenja, a živio je na sjeveru, postoji mogućnost da je administracija Glavnog grada bila ažurnija i prijavila tu osobu u birački spisak, i to je razlog zbog čega je neko upisan na dva biračka mjesta - zaključio je on.
