Nominalni dug isti je kao prije tri godine, ali su tada prosječmne zarade bile znatno niže, kazao je predsjednik Vlade Milojko Spajić na konferenciji za medije povodom p0rerdstavljanja budžeta za narednu godinu.
Ističe da 2021. godine niko nije vjerovao da će prosječna zarada biti podignuta na 1000 eura do 2025. godine.
"Suficit tekućeg budžeta je od 2011. do 2020. bio je samo u dva slučaja, a u poslednje četiri godine imamo stalni tekući suficit", kazao je Spajić.
Kako dodaje nijedna reforma javnih finansija nije napravljena tokom rada 43. Vlade, ali je čak i tad postojao suficit tekućeg budžeta.
"Decembra 2020. smo našli sprženu zemlju, a kada sam to rekao mnogi su se pronašli. Za tri godine smo napravili veliki pomak. Suština priče je da je tekući deficit pod kontrolom, a kada je to slučaj državi ništa ne fali. Ako se javi iko od analitičara kaže da državi nešto fali, lično ću ga pitati gdje je bio kada je državi stvarno nešto falilo. Sa 105 % duga po BDP stigli smo do današnjih 65% duga po BDP. Sada ispunjavamo mastrihtske kriterijume i Crna Gora može postati članica EU zone prvog dana po stupanju u Evropsku uniju ", naglasio je Spajić.
Najteže je već urađeno, kaže Spajić.
"Imali smo 170 miliona suštinskih prihoda prošle godine, a ove godine smo ostvarili rast prihoda za 328 miliona u prvih deset mjeseci. Mi držimo liniju fiskalne odgovornosti i ne damo da se ta linija pređe", kazao je Spajić.
Prema njegovim riečima, sledeće godine možemo očekivati BDP od skoro 8 milijardi.
"Nije porastao broj stanovnika, ali se BDP duplirao realnim rastom koji je bio u prosjeku 6,5 odsto u protekle četiri godine", kazao je Spajić.
Podsjetio je da je pad BDP-a 2020. godine bio 15 odsto, te da su svi očekivali da nova vlast smanji plate i penzije, uključujući i MMF.
"To je najlakše, tako moja baba može da vodi javne finansije. Petlja i znanje se pokazuje kada ne smanjite plate i penzije, a smanjite neproduktivn potrošnju", ističe Spajić.
U Crnoj Gori mora da se mijenja svijest da bismo, kaže, brže napredovati.
"Ove godine povećanje prihoda će biti preko 100 miliona iako smo smanjili doprinose. Imaćemo tekući suficit. A najbolje je što smo vratili čak 250 miliona starih dugova. Saldo nije nula prvi put, saldo je plus 250 miliona prvi put", kažeSpajić.
Tvrdi da nominalni dug ne treba da se smanjuje.
"Vrlo je malo onih koji su održali nominalni dig na istom nivou, a niko nije smanjio nominalni dug kao mi", tvrdi Spajić.
Ministar finansija Novica Vuković kazao je da su glavni pokretači rasta budžeta lična potrošnja domaćinstva i novi ciklus investicija, kao i rast u turizmu.
" Zaduživanje u naredne tri godine planirano je iskljupčivo za kapitalne investicije i kroz kapitalna izdvajanja u naredne tri godine biće uloženo 1.042. 000. 000 eura", kiazao je Vuković.
Projekcije pokazuju da bi realni rast crnogorske ekonomije u narednoj godini trebao biti 4,8%, kaže Vuković.
"Izvorni prihodi budžeta u 2025. godini planirani su na iznos 2.880.000.000. Ukupni izdaci planirani su na 4.003.000.000 eura i veći su bu odnosu na ovogodišnji za 505.000.000 eura", kazao je Vuković.
Kako je pojasnio, najveći izdaci su za sektor socijalnog staranja, a za 40 odsto povećana su izdvajanja za zdravstveni sektor.
"Kapitalni budžet, kao razvojna komponenta, iznosi 280 miliona eura, šro predstavlja uvećanje za 40 miliona u odnosu na prošlogodišnji budžet. Obuhvata realizaciju 341 kapitalni projekat, od toga 61 novi projekat", kazao je Vuković.
Kako je pojasnio, Odluka o zaduživanju, koja se komentarisala prethodnih dana u javnosti, nije na pravi način tumačena.
"Odlukom smo definisali da se možemo zadužiti do 900 miliona, što znači da ne mora biti toliko već će zavisiti od nivoa rezerve u tom trenutku. 2,1 milijardi je za naredne tri godine. Odlukom je predloženo dodatnih pola milijarde da bude sredstvo dodatog zaduživanja gledajući unaprijed sve obaaveze koje dospijevaju u naredne tri godine", kazao je Vuković.
Odluka o zaduživanju će, kako kaže, omogućiti da se dovedu do kraja pojedini kapitalni projekti.
"Odluka o 2,3 milijarde zaduživanja je za infrastrukturne projekte, a ne za potrebe finansiranja budžeta Crne Gore", naglašava Vuković.
Premijer Spajić je dodao da se novo zaduživanje koristi za deficit i otplatu dugova ili za deficit i nove investicije.
"Kapitalne investicije i otplata dugova je zaduženje za sledeću godinu, isključivo to", kazao je Spajić.
Da bi primici i rashodi budžeta bili jednaki, nedostaje 800 miliona eura, pojasnio je šef kabineta premijera Branko Krvavac.
Inflatorni pritisci su posustali, a inflacija je u oktorbru iznosila 1,1%,saopšteno je tokom press konferencije.
"Crna Gora ima u oktobru nižu inflaciju od eurozone", kazala je Milena Milović.
Na pitanje koliko će se država tačno zadužiti, premijer Spajić je rekao da nijedna zemlja to niikada ne kaže jer sve zavisi od okolnosti.
"Vraćanje starih dugova podrazumijeva novo zaduživanje. Limiti su jako konzervativni", kaže Spajić.
Kako je pojasnio, sve cifre koje se tiču druge dionice auto - puta su procjene IBRD-ja.
"Što se tiče Veljeg brda, mi želimo da minimalno opteretimo državni budžet ovim projektom. On je već u kapitalnom budžetu sa oko 10 miliona eura, koji predviđa pristupne puteve i infrastrukturu za prvi dio projekta", pojasnio je premijer.
"Za zarade je u narednoj godini planirano 718 miliona eura, za socijalna davanja milijardu i 68 miliona, dok je za penzije planirano 777 miliona", pojasnio je Bojan Paunović iz Ministarstva finansija.
Ministar Vuković je pojasnio da je finansiranje savjetnika poslanika uvršteno kao stavka u budžetu za Skupštinu Crne Go9re, ali je, kako kaže, na poslanicima kako će se o toj stavci odnositi te da li će angažovati savjetnika ili dati donaciju za vrtić.
Predstavljanje budžeta možete pratiti uživo na Portalu Analitika.
či
