„Privremeno finansiranje vrši se tako što se stvarni trošak iz 2020. godine – koji je iznosio 2,45 milijardi eura – podijeli sa 12, a dobijeni broj – 170 miliona – služi kao maksimum koji se može potrošiti za dati mjesec u 2021“, rekao je Spajić odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini Crne Gore.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Nikola Janović, ocijenio je da je Vlada za određeni broj potrošačkih jedinica opredijelila više od jedne dvanaestine izdataka iz prethodne godine.
Na pitanje poslanika DPS-a Nikole Rakočevića – kako će se odnijeti prema parlamentarnoj većini ako ona ne podrži predlog budžeta – Spajić je odgovorio da ne bi da spekuliše „šta će biti ako se nešto desi“.
„Budžet će biti predat u ustavnom roku. Podsjetiću vas da 31. mart nije rok za usvajanje u Skupštini, već za predlaganje budžeta. Kad bude predat, svi će moći da predlože amandmane i svoje mišljenje o nacrtu budžeta. Nemam problem da prihvatim druga rješenja ako budu bolja“, istakao je ministar finansija.
Jelena Božović iz Demokratskog fronta (DF) pitala je Spajića koliko je novca iz kapitalnog budžeta, u periodu od 2014. do kraja 2020, opredijeljeno za projekte od strateškog značaja za razvoj opštine Berane.
Ministar je odgovorio da se, prema podacima Uprave javnih radova, do kraja prošle godine u Beranama sprovodilo više projekata, te da je utrošeno otprilike 24,3 miliona eura.
Božović je kazala da smatra da su to minorni iznosi za period od šest godina.
Ivan Mitrović iz DPS-a pitao je ministra finansija da li je stopirana socijalna usluga „Pomoć u kući“.
Spajić je odgovorio da je „bivša vlast 25. novembra promijenila pravilnik i onemogućila rad pružaocima usluga“.
„Mi smo po dolasku na vlast promijenili pravilnik. Imali smo 911 prijavljenih, od kojih je već trećina procesuirana“, istakao je on.
Na Mitrovićeve kritike o postupanja Vlade u slučaju Montenegro erlajnsa, Spajić je rekao da je ta kompanija primala nelegalnu državnu pomoć osam godina, te da se 2012. obavezala da će se restruktuirati, promijeniti odnos prema svojoj imovini, smanjiti broj zaposlenih...
„Ništa od toga se nije desilo. Ta kompanija je potpuno uništena. Mi smo zatekli ruševinu i konstatovali stanje. Nijesmo ništa nažao učinili toj kompaniji“, ocijenio je Spajić.
Na Mitrovićevo pitanje hoće li biti izmjena Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti i vraćanja naknada za majke troje i više djece, ministar je odgovorio da je to „naknadna pamet“, te da je „DPS trebalo da pronađe način za taj zakon dok je bio na vlasti“.
„Ustavni sud je proglasio taj zakon neustavnim. Aktivno radimo da nađemo rješenje za tu situaciju. Jedna od mjera koja je korak prema tom rješenju je dječji dodatak koji se uvodi ove godine kroz budžet“, istakao je Spajić.
On je rekao da je nova Vlada povećala staračke naknade, minimalnu cijenu rada, te da je uvela jednokratnu pomoć penzionerima koji primaju ispod 222 eura.
Mitrović je replicirao Spajiću da je uvođenje dječjeg dodatka umjesto naknada za majke – „besmislica“.
Na pitanje Branke Bošnjak iz Pokreta za promjene – zašto je prvo podržao dopune Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, da bi se dan kasnije predomislio – ministar je odgovorio da je njegov resor imao kontakte sa Sindikatom ljekara, te da razgovori idu u dobrom pravcu.
„Moja oba roditelja su ljekari i potpuno razumijem njihovu poziciju i razlog njihovog nezadovoljstva. U ovoj godini, u kojoj smo ostavljeni s 15 odsto pada BDP-a, s preko 10 odsto fiskalnog deficita, s ogromnim dugom, nefunkcionalnom privredom, ne možemo dodatno da se opterećujemo fiskalnim nametima. Tačno je da jednokratna naknada nije rješenje, ali to je samo jedan signal tim ljudima da ih nijesmo zaboravili. Nek nam daju vremena da na pravi način analiziramo stvari i donesemo odluku, da za tri-četiri godine imamo tačan tajming i raspored povećanja koeficijenata, plata i statusa“, podvukao je Spajić.
Na dodatno pitanje Bošnjak – zašto nije bilo reforme resora socijalnog staranja, jer su, kako je rekla, još uvijek na svim pozicijama u tom resoru „kadrovi prethodnog režima prepoznati po raznim zloupotrebama i mahinacijama“ – Spajić je odgovorio da se ne bi složio s konstatacijama da ništa nije urađeno.
„Istražujemo te slučajeve, ali ne možemo da ih otpustimo zato što nam je to neko rekao; potrebni su nam konkretni dokazi. Kako budemo dobijali dokaze, tako ćemo djelovati. Nepočinstva neće proći nekažnjeno“, poručio je ministar.
On je rekao da je jedna od kruna reformi uvođenje dječjeg dodatka.
„On nije donešen preko noći; to je samo prvi korak. Druga reforma je Direkcija socijalne pravde, koju upravo formiramo u novoj sistematizaciji. Ona će procesuirati zahtjeve svih ljudi koji misle da ih sistem nije čuo – i onih kojima je potrebno liječenje u inostranstvu, onih koji imaju bolesno dijete...“, zaključio je Spajić.
