Vlada je na telefonskoj sjednici, održanoj u srijedu, usvojila informaciju u vezi s namjerom da od HTP Oliva u vlasništvu Žarka Rakčevića za 5,25 miliona eura kupi 27,44 odsto koliko ova kompanija posjeduje u Institutu ,,Dr Simo Milošević“ u Igalu.
Tim povodom predsjednik Vlade Milojko Spajić i vlasnik kompanije "VIla Oliva", Žarko Rakčević, koji je mali akcionar Instituta "Dr Simo Milošević" obraćaju se javnosti na konferenciji za medije povodom rješavanja krize u Institutu.
"To rješenje je za deblokadu računa. Imamo akutni i dugoročni problem održivosti biznis plana preduzeća. Već imamo blokirani račun i zato smo imali probleme prema dobavljačima. To je bio nepremostiv problem, jer nas je Zakon o kontroli državne pomoći ograničavao u svemu što smo htjeli da uradimo", rekao je Spajić.
On se zahvalio Rakčeviću na konstruktivnom pristupu, ističući da je za početak najbitnija deblokada računa.
„To je bitno da bi mogle redovno da se isplaćuju plate i nastavi funkcionisanje Instituta, ali smo nacrtali i mapu puta kako da Institut izađe na zelenu granu“, istakao je Spajić.
Plan je, kaže Spajić, da u cilju deblokade račune HTP Oliva i država učestvuju 50/50 odsto.
„To znači da bismo otplatili dio koji se odnosi na Jugobanku. Rakčević bi to uradio kroz beskamatno kreditiranje, a država kroz mehanizme Fonda za zdravstvo kroz, avansnu uplatu. I na taj način ćemo omogiućiti da se desi deblokada računa“, naglasio je Spajić.
Nakon toga slijedu plan restrukturiranja preduzeća, poslije čega, kako kaže Spajić, država ima pravo da otkupi akcije od manjinskih akcionara...
„Ovo je poruka kako država u budućnosti treba da postupa sa investitorima koji imaju dobru volju i ne žele profit preko noći“, poručio je Spajić.
Rakčević je kazao da ne želi da Institut ide u stečaj.
„Nad Institutom je mač, račun je u blokadi između 8-10 miliona eura... Mi smo sa naše strane tokom pregovora davali pet opcija koje su zasnovane na zakonima Crne Gore. Veliki dio nije bio prihvatljiv kolegama iz Vlade i onda je bila priča oko otkupa akcija. Za nas je to bila posljednja opcija, ali smo bili spremni i na nju“, rekao je Rakčević.
On je rekao da je želja bila da ako se to desi Institut ostane državi Crnoj Gori jer se, kako je rekao, radi od 100.000 noćenja.
„Da bi pokazali kooperativnost, jer ne želimo da nosimo stigmu, pokušavali smo da damo doprinos uspostavljanju logike dobrog domaćina. To nije išlo. Bilo je dosta zakašnjelih reakcija u periodu prošlih tri-četiri godine. Vjerujem da Institut treba Crnoj Gori zbog ostvarivanja velikog broja noćenja, ljudi u Institutu su dali veliki doprinos da se građani Crne Gore vrate svojim porodicama, kompanija, državi. Tako da to treba imati na umu“, naglasio je Rakčević.
Cilj njegove kompanije je, ističe, održati zdravstveni turizam, a ne kako se govorilo da dobije nekretnine.
„Želimo zaštiti elemntarno naše interese, ali nam je cilj da Institut živi i ostane Crnoj Gori“, poručio je Rakčević.
