“Saradnja dvije zemlje je godinama na visokom nivou. Uprkos ekonomskoj krizi, spoljnotrgovinska razmjena je u porastu” – kazao je Kolaković.
On je podsjetio da Srpsko-crnogorski poslovni klub, koji je osnovan krajem prošle godine, ima za cilj poboljšanje ekonomske saradnje Srbije i Crne Gore, kroz podsticanje trgovine, investicija, ali i razmjenu iskustava i ideja. Članstvo u Klubu za sada ima preko 100 kompanija koje posluju na teritoriji Crne Gore.
Kolaković je naveo da su Klub i srbijanska Privredna komora (PKS) imali značajne aktivnosti na Sajmu hrane u Budvi, na kojem je Srbija bila zemlja partner. Na sajmu je učestvovalo preko 50 izlagača iz te zemlje.
“Trgovina između Srbije i Crne Gore regulisana je odredbama CEFTA sporazuma i obavlja se bez naplate carina. U cilju stvaranja institucionalne osnove za unaprjeđenje privredne saradnje u prethodnom periodu potpisani su sporazumi o ekonomskoj saradnji, uzajamnom podsticanju i zaštiti investicija, saradnji i pomoći u carinskim pitanjima, kao i Protokol o zajedničkoj graničnoj kontroli u željezničkom saobraćaju. Takođe, važno je pomenuti i Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između dvije zemlje, koji se primjenjuje od početka ove godine”, precizirao je Kolaković.
I pored tih sporazuma, kako je kazao, problemi koji su opterećivali privrednike obje zemlje bili mnogobrojni.
“Međusobna intenzivna komunikacija rezultirala je potpisivanjem tri sporazuma između ministarstava poljoprivrede Srbije i Crne Gore na Sajmu u Budvi”, saopštio je Kolaković.
On je dodao da su sporazumi potpisani u oblasti veterine, zdravstvene zaštite bilja i međusobnog priznavanja i prihvatanja dokaza o ispunjenosti propisanih uslova o hrani i hrani za životinje biljnog, mješovitog, odnosno kombinovanog porijekla.
“Takvi sporazumi su još jedna potvrda dobre regionalne saradnje i snažan impuls njenom dodatnom poboljšanju, a omogućiće veću konkurentnost srbijanskih i crnogorskih proizvoda, kroz smanjenje tehničkih i finansijskih barijera prilikom prelaska granice”, kazao je Kolaković.
On je naveo i da su investicije Srbije u Crnu Goru od 2006. godine premašile 250 miliona eura. Prošle godine su, kako je podsjetio, izgrađeni distributivni centri kompanija Imlek i Knjaz Miloš u industrijskoj zoni Kotora, kao i novi izložbeno-prodajni salon kompanije Simpo.
U Crnoj Gori je registrovano preko 1,5 hiljada firmi čiji su osnivači građani ili preduzeća iz Srbije.
“Srbijanskim privrednicima su za ulaganje interesantni infrastrukturni projekti, poput rekonstrukcije pruge Beograd–Bar, izgradnja Koridora 11, autoputa Bar – Boljare, kao i nastavak gradnje turističkih kapaciteta, u smislu mogućnosti građevinskih firmi iz Srbije da učestvuju u izvođenju radova”, objasnio je Kolaković.
On je dodao da prostor za saradnju postoji i u planiranim privatizacijama Kontejnerskih terminala i generalnih tereta, kao i Instituta „Simo Milošević“. U februaru je potpisan i Ugovor o saradnji kragujevačke kompanije Fiat, Železnica Srbije i Luke Bar, preko koje će se izvoziti automobili.
“Očekujemo da će na taj način izvoz Fiatovih automobila za tri godine dostići oko 200 hiljada”, saopštio je Kolaković.
Kada je riječ o turističkoj saradnji dvije zemlje, on je naveo da turisti iz Srbije ostvare preko dva miliona noćenja godišnje i čine 27 odsto ukupnog broja turista u Crnoj Gori.
“U toj oblasti imamo potpisane sporazume između lokalnih turističkih organizacija Beograda i Podgorice i Cetinja, a sličan se očekuje i sa Herceg Novim i Budvom. Cilj je veća saradnja, kroz razmjenu iskustva, medijsko predstavljanje i promociju, što će doprinijeti kvalitetnijem ukupnom ekonomskom razvoju”, rekao je Kolaković.
On je dodao da se u narednom periodu mora riješiti problem platnog prometa između dvije države, koji je prošle godine iznosio je 750 miliona eura.
“Postoje veliki problemi u platnom prometu i protoku novca, iako je još 2007. potpisan Sporazum o kliringu između centralnih banaka Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine (BiH), sa ciljem da omogući brži i jeftiniji platni promet sa inostranstvom”, podsjetio je Kolaković.
On je naveo da zbog nepostojanja direktnog platnog prometa između Srbije i Crne Gore, obje države godišnje izgube sedam miliona eura.
„Plaćanje često kasni i više od dva dana, jer se sve obavlja preko stranih korespodentnih banaka”, zaključio je Kolaković.
