Izvoz pada
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena iznosila je 2,95 milijardi eura, što je 6,8 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period. Vrijednost izvoza pala je za 3,5 odsto na 453,7 miliona eura, a uvoza porasla devet procenata na 2,5 milijardi eura, pa je pokrivenost uvoza izvozom pala sa 20,5 na 18,2 odsto.
Član Pokreta „Preokret“, ekonomista Mirza Krnić ocijenio je da ovi podaci nijesu iznenađujući i da su posljedica strukturne slabosti naše ekonomije i dugotrajućeg zanemarivanja razvoja privrede.
“Koliko god se Vlada hvalila spoljnotrgovinskim bilansom prethodne godine jasno je da je on dominantno posljedica rasta cijene struje na berzi. Nijesmo dugo čekali pa da vidimo da čak ni značajno povećan novčani obim izvoza električne energije i smanjen uvoz, neće zaustaviti loš trend”, rekao je Krnić Pobjedi.
On je naveo da je tačno da je Crna Gora uvozno orjentisana zemlja koja zavisi od drugih, ali da se zanemaruje ključno rješenje ovog problema, a to je pokretanje sopstvene proizvodnje, uz pokretanje robnih rezervi.
“Ovaj problem ne traje nekoliko godina, već sada i nekoliko decenija”, rekao je Krnić i dodao da potencijala za umanjenje negativnog trenda spoljnotrgovinskog bilansa i te kako ima.
Hrana
“Uz adekvatnu politiku subvencija i razvoj otkupnih centara, u par godina uvoz hrane bi se mogao smanjiti možda i za trećinu, a izvoz bi mogao biti višestruko veći. To bi bio veliki podsticaj opstanku ljudi na selu, ali za to je potreban čitav niz mjera i veoma aktivne politike koja seljaka neće prepustiti tržištu, jer on u većini slučajeva nema nikakve šanse u odnosu na ogromne regionalne ili globalne ,,igrače”, poručio je Krnić.
On smatra da je Crna Gora umjesto proizvodnje dugoročno razvijala uvozničke lobije.
“Posljedice sada posmatramo. Uz postojeću politiku, uvjeren sam da se ne može ustanoviti konstanta pada spoljnotrgovinskog deficita. To ukazuje da nema značajnog boljitka, niti naznaka da vladajući političari iz mandata u mandat imaju ideju u kojem pravcu treba ići ekonomija”, saopštio je Krnić.
Prema njegovim riječima, zbog nepostojanja robnih rezervi nemamo mogućnost ,,makar upliva u kontrolu cijena kada naiđe inflatorni šok“.
“Može neka akcija smanjenja da da trenutno olakšanje, ali ona nije strukturne prirode, pa su i povoljni učinci limitirani i u opsegu i u vremenu”, kazao je Krnić.
On je istakao da Crna Gora kao mali sistem treba da koristi prednosti koje možemo izvući iz te činjenice.
“Odluke se mogu donositi brže i adekvatnije, ali za to je potrebna vizija i strategija sa kojom kuburimo jako dugo. Potrebno je prepoznati gdje možemo učiniti najviše iskoraka u izvozu i šta od onog što uvozimo možemo proizvesti. Uz niz malih i upornih koraka, za nekoliko godina bismo mogli udvostručiti izvoz i ostvariti makar blagi pad uvoza. Za početak, to bi bio dobar ekonomski preokret”, poručio je Krnić.
Vrijednost izvezene električne energije je u prvih osam mjeseci ove godine uvećana 42,7 odsto na 181,6 miliona eura u odnosu na isti period lani, kad je taj iznos bio vrijedan 127,26 miliona eura.
Struja
“Jasno je da su povoljna hidrologija i cijene na berzi imale pozitivan trend po nas, ali šta ćemo u godini kada ne bude tako? Šta ćemo raditi, recimo, u 2025. godini za kada je najavljen završetak rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja usljed čega će ona imati smanjen godišnji obim proizvodnje”, upozorio je Krnić.
Izvoz aluminijuma bio je vrijedan 57,14 miliona eura, što je za 53,5 odsto manje nego prošle godine u istom periodu, kad je bio vrijedan 122,8 miliona. Došlo je i do pada izvoza boksita za 33 odsto na 20,7 miliona eura, sa lanjskih 30,9 miliona.
“Kod izvoza obojenih metala i rude su negativne fluktuacije velike. Znamo da taj sektor već godinama ima ozbiljne probleme - ovo su očekivane posljedice”, smatra Krnić.
U prvih osam mjeseci izvoz hrane iznosio je 27,62 miliona eura, što je 16,2 odsto više nego lani. U tom izvozu dominira meso i prerađevine sa 17,46 miliona eura i veći je 15,5 odsto nego lani, dok je izvoz voća i povrća uvećan za sedam odsto na 5,64 miliona eura.
Istovremeno smo na uvoz mesa potrošili 109,65 miliona, povrća i voća 75,18 miliona, a žitarica i proizvoda od žitarica 69,4 miliona eura. Ukupan uvoz hrane povećan je za petinu na 496,3 miliona eura.
U strukturi uvoza dominiraju mašine i transportni uređaji u iznosu od 573,6 miliona eura, od čega je za drumska vozila odvojeno 204,4 miliona eura, što je porast od 52,3 odsto.
Uvoz goriva koštao je 208,67 miliona eura i 18,7 odsto je manji u odnosu na isti period lani, što je posljedica pada cijena. Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 118,6 miliona eura, BiH sa 57,9 miliona eura i Slovenija sa 55,8 miliona eura, a u uvozu Srbija sa 440,9 miliona eura, Kina sa 283 miliona i Njemačka sa 231,5 miliona eura.
PDV veći zbog fiskalizacije i ogromne inflacije
Krnić smatra da su fiskalizacija i ogromna inflacija glavni razlozi rasta prihoda od PDV-a.
“Fiskalizacija je smanjila u određenoj mjeri sivu ekonomiju. Veliki porast cijena je uticao na to da su nominalni prihodi firmi i potrošnja građana značajno veći, pa je prihod od PDV-a bio veći, iako se stopa nije mijenjala”, kazao je Krnić i dodao da to pokazuje da ekonomski rast Crne Gore nije baziran na rastu proizvodnje, već na rastu potrošnje.
“Pogledajte rafove u prodavnicama, tu skoro da nema crnogorskih proizvoda, niti su na vidljivijim mjestima. Dolazimo u situaciju da inflacija odgovora i uvoznicima i vlasnicima trgovinskih lanaca, ali se teret preliva na građane koji kao krajnji korisnici i plaćaju taj PDV, čijom se naplatom onda hvali Vlada”, rekao je Krnić i poručio da nam je potrebna promjena ekonomske paradigme kako bi rast poreskih prihoda išao iz povećane proizvodnje i inovacija, a ne iz inflacije koja je dobrim dijelom generisana iznutra.
