Abiznis

Predsjednica Privredne komore Nina Drakić upozorava na nelikvidnost

Spora naplata potraživanja koči privredu

Spora naplata potraživanja, odnosno nelikvidnost najveća je barijera u poslovanju, saopštila je u intervjuu Pobjedi predsjednica Privredne komore Nina Drakić i dodala da o obimu ovog problema svjedoči podatak da je dug blokiranih firmi u četvrtom kvartalu prošle godine porastao 38,4 odsto i odnosu na prvi.

Spora naplata potraživanja koči privredu Foto: Foto: PKCG
Srđa Popović
Srđa PopovićAutor
PobjedaIzvor

– Doprinosi na zarade su doskoro bili najviši u regionu, ali očekujemo da program ,,Evropa sad“ donese smanjenje troškova – kazala je Drakić i naglasila da neformalna ekonomija negativno utiče na poslovno okruženje, pa treba uložiti dodatne napore u pravcu njenog suzbijanja. 

Istakla je da sveobuhvatnu reformu, uz maksimalno uključivanje privrede, zahtijeva neusklađenost ponude i tražnje na tržištu rada, odnosno deficit kadrova u turizmu, građevinarstvu, ICT, poljoprivredi i saobraćaju. 

Smatra da pristup finansijama za mikro, mala i srednja preduzeća predstavlja ograničenje poslovanja duži period, pa je za očekivati da će se formiranjem kreditno-garantnog fonda doprinijeti prevazilaženju ovog izazova.

Koje nove propise treba usvojiti da se olakša poslovanje?

Prije svega Zakon o radu, koji je mijenjan više puta, a još je daleko od onoga što je potrebno privredi. Poslodavci ne traže prava nauštrb zaposlenih, već kompromis koji će biti dobar za sve.

Drugi važan sistemski zakon koji, iako dugo pisan i ne tako davno usvojen, treba unaprijediti je Zakon o privrednim društvima. Uprkos tome što je u najvećoj mjeri harmonizovan sa pravnom tekovinom, u praksi je pokazao niz ograničenja, prije svega nedovoljne normiranosti u dijelu društava sa ograničenom odgovornošću, ali i registracije, te načina funkcionisanja CRPS.

U kojoj je mjeri država pomogla privrednicima u prošloj godini?

Paketi mjera podrške bili su u granicama mogućeg u datim okolnostima i pomogli su da se ublaži negativan uticaj pandemije na kompanije i građane. Rezultati istraživanja PKCG iz novembra 2021. pokazuju da je podrškom Vlade u prevazilaženju problema nastalih kao posljedica pandemije zadovoljno 27 odsto privrednih subjekata, 34 odsto nije, dok 39 odsto nema jasan stav.

Kako ocjenjujete saradnju PKCG sa Vladom u prošloj godini?

Suština institucionalne saradnje Vlade i PKCG ogleda se u kreiranju i njegovanju kvalitetnog poslovnog ambijenta, koji je preduslov jačanju konkurentnosti domaćih preduzeća. PKCG je, objedinjavajući interese privrede u novonastalim okolnostima, imala aktivnu ulogu u kreiranju mjera podrške i stvaranju povoljnih uslova za poslovanje. Vodili smo računa da ka izvršnoj vlasti proslijedimo zahtjeve koji su u datom trenutku bili realna potreba ekonomije, uzimajući u obzir održivost javnih finansija. 

Očekujem da nastavimo rad na formiranju podsticajnijeg regulatornog okvira koji će unaprijediti predvidljivost i sigurnost poslovanja, povećati profitabilnost i zaposlenost. Strukturne reforme ključne su za oporavak i makroekonomsku stabilizaciju, stoga moraju biti u fokusu definisanja budućih politika.

U cilju adekvatnog odgovora na kovid krizu i snažnijeg oporavka, u narednom periodu treba nastaviti u pravcu restrukturiranja privrede, primjene zelenih poslovnih rješenja, kao i daljem razvoju infrastrukture (saobraćajne, digitalne i dr.) koja podržava privredni rast. 

Dodatno, potrebno je snažiti djelatnosti koje mogu dati najbrže rezultate sa stanovišta povećanja domaće proizvodnje i rasta konkurentnosti, kao što su informacione tehnologije, poljoprivreda i ribarstvo, prerađivačka industrija, energetika i turizam. Intenzivnom saradnjom i zajedničkim djelovanjem Vlade i privrede, našu ekonomiju možemo učiniti snažnijom i spremnom za šira tržišta.

Kako prognozirate kretanja u ekonomiji ove godine?

Imajući u vidu visoke stope rasta BDP-a u drugom i trećem kvartalu 2021. (19 i 25,8 odsto respektivno), Ministarstvo finansija prognoziralo je rast od 13,4 odsto BDP-a na nivou godine. Da se očekuje snažan oporavak privrednih aktivnosti, pokazuju projekcije međunarodnih institucija, kao i Centralne banke, koje predviđaju da ćemo imati u 2021. najveću stopu rasta u regionu. U skladu s tim su i očekivanja za ovu godinu, koje je PKCG dobila kroz novembarsko istraživanje. 

Skoro tri četvrtine učesnika u anketi očekuje dalje poboljšanje ekonomske situacije, a lošiju očekuje svega devet odsto ispitanika. Nešto više od 71 odsto očekuje rast prihoda, a 21 odsto isti nivo kao u 2021. godini. Kada je riječ o zaposlenosti, drugo preduzeće očekuje rast broja zaposlenih, a pad svega sedam odsto. 

Domaća ekonomija je zavisna od međunarodnih kretanja, posebno u ključnom sektoru turizma, te ovaj faktor ostaje dominantan u ukupnom kretanju privrede. Ipak, i pored evidentnog oporavka ekonomske aktivnosti, važno je napomenuti da se poslovanje još odvija u uslovima zdravstvene krize. To sa sobom povlači nepredvidljivost koja uslovljava konzervativniji pristup kada je riječ o poslovnim i investicionim planovima za ovu godinu. 

Pored toga, rizici koji mogu uticati na ekonomska kretanja u Crnoj Gori su strukturna nezaposlenost, inflacija (uvezena i domaća), nepovoljna platežna struktura turista, smanjen priliv stranih direktnih investicija.

Portal Analitika