Govorili su Dobrilo Dedeić, predsjednik SL, Rajo Vojinović, predsjednik Izvršnog odbora SL i Rade Radević, član IO SL.
Rade Radević se osvrnuo na ekonomsku diskriminaciju Srba u crnogorskoj državi i na aktuelne proteste koje predvode dokazani antisrpski ideolozi. On je kazao da organizatori protesta preko svojih medija pokušavaju da nagovore dio Srba da glasaju za njih na izborima na jesen. Ti isti ideolozi preko glasova Srba namjeravaju da kasnije učestvuju u podjeli vlasti sa ciljem da prećute ili blokiraju mogućnost ostvarivanja prava Srba predviđenih Ustavom, odnosno članom 79 najvišeg pravnog akta u crnogorskoj državi. Radević je govorio i o kulturno-istorijskoj pozadini krajeva demografski formiranih na teritoriji nekadašnje Stare Srbije i nacionalnom i duhovnom značaju Đurđevih stupova.
Rajo Vojinović je kazao da je jedini način na koji Srbi kao kolektivitet mogu u crnogorskoj državi odbraniti svoje nacionalne interese i ostvariti svoga legitimna nacionalna prava jeste povlačenje jasne nacionalne linije razdvajanja između Srba i Crnogoraca.
Time se otupljuje ošrica crnogorskog ideološkog projekta i njegova antisrpska logika se okreće protiv njega samoga.
To nije politika sukobljavanja, razdora i „mržnje među braćom“, nego upravo obrnuto – politika čistih računa u socio-ekonomskoj i kulturnoj sferi i uspostavljanja pravde za sve nacionalne zajednice. Nijesu se Srbi odvojili od Crnogoraca nego Crnogorci od Srba. Zbog toga Srbi trebaju da vode računa o svojim interesima a ne o interesima crnogorske države. Iz tog razloga je licemjerna priča crnogorskoih ideologa kako smo mi Srbi, eto, protiv svoje države. Naša matična država je Srbija i mi nijesmo protiv nje, a za dobrobit crnogorske se borimo tačno onoliko koliko se ona bori za dobrobit srpskoga naroda.
Povlačenje linije nacionalnog razdvajanja između srpske i crnogorske zajednice koje će imati takav pozitivni efekat moguće je samo ustavno-pravnim putem. Pošto je crnogorska država ustavom definisana kao građanska, to onda znači da se do toga može doći jedino primjenom manjinskih mehanizama iz člana 79 crnogorskog Ustava.
Zbog toga je važno postojanje i djelovanje Srpskog nacionalnog savjeta, jer pri postojanju Savjeta Srbi kao kolektivitet su pravni činilac, strana u sporu s državom koja potražuje svoja legalna prava. Bez nacionalnog savjeta svaka priča o srpskim pravima pretvara srpski identitet u metu za odstrel. U toj varijanti Srbi postaju odmetnici od ustavno-pravnog poretka čiji identitet država ima pravo da kao takav likvidira.
Predsjednik SL Dobrilo Dedeić je kazao da u crnogorskoj državi ne postoje podjele.
- Postoje realizovani i nezadovoljeni interesi. Crnogorci su zadovoljili svoj interes razbijajući našu državu 2006. godine. Naš interes je ostvarivanje prava predviđenih Ustavom, zakonskim aktima i međunarodnim konvencijama o zaštiti ljudskih prava, i ništa drugo. Ideja Srpske liste predstavlja diskontitunitet u odnosu na sve arhaične, kvaziepske, neracionalno emotivne, manipulativne i kvaziguslarske priče srpske političke elite u crnogorskoj državi. Srpsko pitanje je isključivo socijalno-ekonomsko i pitanje poštovanja ljudskih prava. To je diskontinuitet u odnosu na stavove nekadašnjih federalista Srbo-Crnogoraca iz parlamentarne opozicije koji čitavog života nasilno pokušavaju da 300.000 Crnogoraca učine ravnopravnim sa deset miliona Srba i dva miliona Albanaca u nekakvim federacijama, državnim zajednicama i sličnim promašenim projektima. Pokušavali su da ubijede i sebe i druge da je moguć život Srbije i Crne Gore u nekakvoj federaciji, što je vrhunska glupost. Tamo je trebalo da 300.000 Crnogoraca dijeli 50 odsto resursa sa ostalima kojih je bilo dvadeset i sedam puta više. Danas hoće da se navodno pomire sa Crnogorcima iako se mi Srbi nismo uopšte svađali sa Crnogorcima, samo su Crnogorci zadovoljili svoje interese. Da zadovoljavaju svoje interese ne osvrćući se na Srbe svjedoči i to što kreću u razmjenu amabasadora sa lažnom državom Kosovo, što je sa crnogorskog aspekta potpuno legitimno, jer je riječ o njihovom interesu. To, naravno, nije i naš interes, niti će ikada biti, dok nas bude. Zato sa Crnogorcima nikada više nećemo biti braća, ali možemo da budemo više nego korektne komšije ukoliko se zadovolje naši ekonomski interesi. Zastave i himne, i ostale dimne zavjese na stranu, država ima svoje, a mi naše, zaključio je Dedeić.
