Da li će do toga zaista doći i šta bi moglo da uslijedi kasnije, saznaćemo već sljedećih dana. Sada se prvo čeka na odluku Demokratske partije socijalista, koja je dominantna snaga koja podržava aktuelnu Vladu premijera Dritana Abazovića.
Građanski blok usaglasio stavove
Podsjetimo, sjutra u 11 biće održano predsjedništvo pomenute partije, iz koje su saopštili kako je “jasno šta su naredni potezi”.
“O daljim koracima javnost će biti detaljno obaviještena nakon sjednice Predsjedništva”, poručio je sinoć portparol DPS-a Miloš Nikolić.
Da je Vlada izgubila i podršku Socijaldemokratske partije, bilo je jasno nakon jučerašnjeg glasanja o Ugovoru sa SPC.
“35 do 37 poslanika se ne slažu sa ovim tekstom. A formalno ćemo i kroz konsultacije podnijeti zahtjev za skraćenje mandata, odnosno zahtjev za izbore”, poručio je juče ministar Raško Konjević.
Sličan zahtjev, doduše, već je podnijet. Socijaldemokrate su prekjuče predale u proceduru inicijativu za skraćenje mandata Skupštine.
Dva su scenarija, u svakom bi bitnu ulogu mogle imati Demokrate
U slučaju da DPS i SDP zaista otkažu podršku aktuelnoj Vladi, slijede dva moguća raspleta situacije, a u svakom će se, po svoj prilici, najviše pitati – Demokrate.
Prvi je scenario da se ide na izbore, a drugi da u parlamentu i dalje bude podrške za vlast. Za kakvu vlast? To već otvara nove scenarije.
Građanski blok nema većinu, a SNP ih već iskušava
Bude li glasanja o nepovjerenju Vladi, jasno je da DPS, SDP i SD, sve i da identičnog stava budu i poslanici manje brojnih naroda, nemaju većinu.
I prilično je teško da će je – nakon najsvježijih događaja – naći među poslanicima Demokratskog fronta i partija koje su sa tim blokom izašle na posljednje parlamentarne izbore.
Da je podrška većine tom prijedlogu upitna, danas su nagovijestili i iz Socijalističke narodne partije.
“Što se tiče poruka i prijetnji da ova Vlada Crne Gore nema podršku u Skupštini Crne Gore, SNP poziva sve one koji tako misle da provjere ima li ova Vlada Crne Gore povjerenje”, istakli su oni.
Poručivali da nikad neće sa DPS-om, ali već pozivali na izbore
Stoga se da naslutiti da bi devet poslanika Demokrata moglo imati presudnu ulogu u odluci da li će građani Crne Gore uskoro ići na izbore.
Demokrate su ranije nebrojeno puta poručivale kako u parlamentu nikada neće glasati zajedno sa DPS-om. Ostanu li pri tom stavu, onda bi usvajanje inicijative o izglasavanju nepovjerenja Vladi bilo teško izvodljivo.
No, isto tako, Demokrate su tokom proljeća ponavljale i kako se zalažu za raspisivanje novih izbora, pritom prozivajući oponente kako se plaše glasa građana. Ostanu li pri tome – onda bi inicijativa o vraćanju mandata građanima dobila u Skupštini ‘zeleno svjetlo’.
Ipak, u svemu tome, ne treba izuzeti ni faktore poput funkcija – još su kadrovi Demokrata na čelu više državnih preduzeća, među kojima su neka od vitalnog značaja. Sa druge strane, u obzir treba uzeti i odnos te partije sa Građanskim pokretom URA, koji je u posljednjih desetak mjeseci u najmanju ruku turbulentan i hladan.
Ipak, preko svih se animoziteta da preći – da je tako, javnost je već naučila iz primjera i dalje aktuelne parlamentarne većine. A u slučaju da se to dogodi, Crna Gora dobiće novu vlast, treću od posljednjih izbora.
DF u novoj većini: Zapad ih ne smatra partnerima
Prva kombinacija je da ona opet objedini političke strukture koje su do početka godine već bile dio parlamentarne većine.
U tom slučaju, u vlast – ili makar parlamentarnu većinu – ušao bi Demokratski front. U kojoj bi to mjeri bilo efektno povodom, sada već famoznog, evropskog puta, nije teško razumjeti.
“Što se tiče Demokratskog fronta, on se pokazao kao neko ko izaziva podjele, podstiče etničke tenzije, stalno blokira reforme u parlamentu i time blokira put ka Evropi. Takođe je u prošlosti bio veoma protiv NATO-a i nije bio od pomoći svojim izjavama o Kosovu. Tako da ne vjerujem da se to promijenilo i ne smatramo ih odgovarajućim partnerom”, poručio je početkom godine specijalni američki izaslanik za region Gabrijel Eskobar.
Mnogo dodirnih tačaka, ključna je - Vučić
Iz tog razloga, čini se, nova većina u kojoj je Demokratski front baš i ne bi bila dočekana sa oduševljenjem na Zapadu, naročito uzevši u obzir globalna dešavanja, u kojima pažnju i dalje u najvećoj mjeri okupira rat u Ukrajini.
Sigurno je i da su u dijelu aktuelne vlasti, a naročito u URI, jako dobro svjesni tog rizika.
No, danas DF sa tim dijelom vlasti ima niz dodirnih tačaka. Juče su prilično oduševljeno komentarisali usvajanje Ugovora sa SPC, imaju i slične poglede na inicijativu Otvoreni Balkan, ali i – što ne treba zanemariti – sjajne odnose sa srpskim establišmentom predvođenim Aleksandrom Vučićem, čemu teži i dio aktuelne vlasti.
Najmanje realna opcija
Posljednja, za sada i najmanje realna opcija, jeste da bude formirana nova većina koja bi, između ostalih, ‘spojila’ građanski blok i Demokrate. Bio bi to možda i najradikalniji obrt od avgusta 2020. do danas i teško je vjerovati da je on uopšte izvodljiv.
Stoga, u slučaju da Demokrate ne odluče da će biti dio nove većine, najvjerovatnije je da građane Crne Gore, uz niz lokalnih, čekaju i parlamentarni izbori.
Prije toga, ipak, treba sačekati. Jer, još formalno niko nije donio niti jednu odluku koja bi vodila ka - padu aktuelne Vlade.
