Zamjenik predsjednika Grupacije proizvođača pekarskih proizvoda Vesko Nikolić u izjavi za portal Dnevne kaže da su ponovo uputili dopis preko Privredne komore i očekuju da će do danas imati nekedetaljnije izvještaje.
Čeka se odgovor nadležnih
Neizvjesno pitanje položaja pekarske industrije još uvijek nije riješeno, kaže Nikolić, dodajući da i dalje čekaju odgovor od nadležnih.
"U petak smo zakazali sastanak da se dogovorimo što ćemo dalje - da radimo ili da ne radimo", rekao je Nikolić.
Podsjetimo, predstavnici pekara koji učestvuju u pregovorima sa ministarstvima ranije su kazali da će Vlada morati ili da "odmrzne" cijene hljeba kako bi se one povećale u skladu sa novim rastom cijena brašna i energenata ili da značajno subvencioniše troškove pekarske industrije ako želi da održi postojeće cijene.
Vlada je krajem jula, zbog rasta cijena žitarica i brašna na međunarodnim berzama, ograničila cijenu osnovnog bijelog hljeba od 500 do 600 grama na 50 centu po komadu, a od 300 do 400 grama na 40 centi po komadu.
Troškovi usljed rasta cijene brašna i goriva preusmjereni su na marže pekara i trgovaca.
Dok čekaju odgovor od Vlade, pekarski i mljekarski industrijski lanac svakodnevno se susrijeće sa povećanjem cijene repromaterijala, što dovodi do situacije da su cijene gotovih proizvoda niže odtroškova proizvodnje.
Opstrukcija dogovora
Predstavnik Saveza stočara Budimir Mugoša za portal Dnevne kaže da još nije usaglašen dogovor.
"Nije postignut nikakav dogovor - svi opstruiraju i prebacuju jedni na druge - od ministarstva, do trgovaca i prerađivača", navodi Mugoša.
Najveći problem je, ističe, to što nije došlo ni do zajedničkog sastanka svih koji učestvuju u ovom lancu kako bi usaglasili zajedničko rješenje.
Podsjeća da jepostojala preporuka o smanjenju marže - od Nove godine da bude smanjen PDV i da ne dođe do poskupljenja cijene mlijeka.
Međutim, kaže Mugoša, taj predlog prerađivačima nije odgovarao.
"Dogovora nema, a kad će ne znamo", kaže Mugoša i dodaje da do njega ne može doći bez saglasnosti trgovaca koji su imali velike marže - 40 odsto, navodeći da je postojao predlog da oni spuste marže na 17 odsto, i da dođe do minimalnog poskupljenja prodajne cijene.
