Možda i najvažniji evropski izbori ove godine biće održani 23. februara, a sasvim je sigurno kako će donijeti promjene – jer, izvjesno je da će demohrišćani (CDU/CSU) definitivno biti ubjedljivo najjača politička snaga.
I premda smo do sada u niz navrata pisali o izborima u toj državi, zanimljivo je osvrnuti se i na to u znaku kojih tema protiče kampanja.
U kampanji je fokus na nekoliko tema
Očekivano, u fokusu su brojni ekonomski i društveni izazovi. CDU/CSU fokus stavljaju na poresku politiku, jačanje privrede, ali i ponovno otvaranje debate o nuklearnoj energiji.
Sa druge strane, Socijaldemokrate (SPD) i Zeleni se zalažu za veću javnu potrošnju, fiskalne reforme, pa i za jače zaduženje u cilju razvoja infrastrukture. Iz tih stranaka pobornici su investicija u obnovljive izvorne energije.
I naravno – između ostalih – tu je i radikalno desničarska Alijansa za Njemačku (AfD), koja ovih dana dobija podršku ekstremnih struja sa svih strana svijeta. Što se njih tiče, fokus je na strožoj kontroli granica, preispitivanju politike azila, pri čemu i oni vjeruju kako je izlaz iz troškova u obnovi programa nuklearne energije.
Najnovije ankete ne donose ništa novo
Ankete i dalje govore kako najveću podršku imaju konzervativci, a potom ultradesničari.
Rezultati posljednjih ispitivanja javnog mnjenja objavljeni su juče, i to od strane dvije kuće. Obje ankete govore da CSU/CDU imaju podršku u rasponu od 30 do 32 odsto, a da je AfD na 20 procenata.
Slijedi SPD, no ispitivanja govore kako podrška toj partiji varira – jedno im daje 12,5 odsto podrške, a drugo 16. Podrška Zelenima kreće se u rasponu od 12,5 do 14 procenata.
Ljevica bi mogla imati između šest i sedam odsto.
Jako bitno pitanje je da li će još dvije partije preći cenzus, koji iznosi pet procenata glasova. Prva je ljevičarska Alijansa Sare Vagenkneht koja se trenutno kotira u ravni od četiri do pet odsto podrške. Druga je liberalna FDP, koja za sada ima četiri procenta.
Jedno je sigurno – na kraju će se naviše pitati CDU/CSU
Budu li takvi ili slični rezultati, teško je predvidjeti šta bi dalje moglo da se događa u Njemačkoj.
Jer, iako će desničarski orijentisani dio javnosti ‘poželjeti’ savez CDU/CSU i AfD-a, to će u praksi biti teško izvodljivo. Naime, upravo je lider konzervativaca Fridrih Merc nedavno odbacio bilo kakvu mogućnost saradnje sa ultradesničarima.
Sasvim je sigurno, međutim, da će u postizbornom periodu CDU/CSU diktirati pravila po kojima bi Njemačka mogla dobiti novu vlast.
