Iako je ovaj dogovor sam po sebi značajan, nakon još jednog klimatskog samita ostalo je još mnogo neriješenih problema pa se stoga može govoriti i o tome da li zvaničnici koji su se sastali u Egiptu mogu u potpunosti zadovoljno otići kućama.
"Da li postoji jasno opredjeljenje za postupno ukidanje svih fosilnih goriva? Ne u ovom tekstu. Nevjerovatno sam razočaran što nismo uspjeli otići korak dalje na ovom pitanju", rekao je britanski zvaničnik Alok Šarma.
Sličnog je mišljenja i britanski premijer Riši Sunak koji je pozdravio dogovore sa samita, ali je naglasio i razočarenje zbog djelova koji se tiču fosilnih goriva.
"Mora se učiniti više u borbi protiv klimatskih promjena. Konačni sveobuhvatni dogovor nije uključivao obaveze da se postepeno smanji upotreba fosilnih goriva", rekao je Sunak.
Kao država koju su mnogi ocijenili kao glavnim krivcem za ovakav tekst sporazuma je Indija.
"Zemlje u razvoju poput Indije ili one koje se oslanjaju na naftu i gas, odbijaju smanjenje upotrebe fosilnih goriva jer žele da eksploatišu svoje rezerve", piše BBC.
Takođe, da je priča o smanjenju korišćenja fosilnih goriva još uvijek samo san, dovoljno govori i podatak da je na ovogodišnjem samitu broj delegata koji se povezuju s lobiranjem za nastavak eksploatacije porastao za 25 odsto.
"Otkriveno je kako je više od 600 ljudi na samitu povezano s kompanijama koje se bave eksploatacijom fosilnih goriva. Najveći broj, njih 70 dolazi iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, a zatim iz Rusije (33), Kenije (12) i Konga (12)", navodi BBC.
Uprkos tome što nakon svakog klimatskog samita postoji određeni postotak euforije i nade da bi svijet mogao krenuti u drugom, pozitivnijem smjeru kada je riječ o zaštiti Zemlje, čini se kako će i ovaj put sreća biti kratkog daha. Određeni sporazumi su postignuti, njihova primjena će se pratiti, ali najvažnija pitanja, baš kao i ranije, ostaju daleko od mogućeg rješenja.
