Tom odlukom su se, kako kaže, cijene litra goriva na pumpama umanjile za 25 do 30 euro centi i bile značajno olakšanje za sve građane i privredu, koja je konačno mogla poslovati u barem približnim uslovima kao njihova konkurencija u regiji. Ta oduka o smanjenju je, dodaje, nažalost ukinuta od strane Vlade i danas opet plaćamo najskuplje gorivo u regiji.
„Danas kad cijene goriva rastu 11 put za redom i kad imamo gotovo nedjeljna povećanja cijena gotovo svih roba i usluga, Vladi ne pada na pamet da primijeni ovu antikriznu mjeru i time konačno izvuče ruku iz džepa građana.A koliko su same izjave iz Vlade kontradiktorne, najbolje govori konstantna priča o enormnim prihodima budžeta i ogromnom suficitu, kao da taj novac u budžet uplaćuju građani Bolivije ili Nepala, a ne upravo naši sugrađani i privreda, koji ovoliko nameta i povećanja cijena sve teže podnose“, ističe Stanić.
Matematika po pitanju akciza je, kaže on, jasna.
„Na ovu cijenu goriva je potrebno smanjiti akcize, kako bi se "ispeglao" rast na svjetskom tržištu, a država će svakako prihodovati dovoljno novca zbog naplate PDV na veću osnovicu goriva i time anulirati pad od akciza, jer svi prihodi idu u državni budžet - ma kako se zvali“, kaže Stanić.
Inače, kako dodaje, prihodi od akciza do kraja jula 2023 ostvareni su u iznosu od 171,5 mil. € i veći su u odnosu na planirane za 29,9 miliona eura ili 21,1%, odnosno 34,2 mil. eu ili 24,9% u odnosu na isti period 2022. godine.
Ovaj podatak, prema njegovim riječima, pokazuje da bi i sa smanjenjem akciza prihodi po ovom osnovu na kraju godine bili u skladu sa planom.
„Ukoliko se ovo ne desi, građane, pogotovo oni sa nižim primanjima i ogromna većina penzionera, čeka veoma izazovna jesen sa cijena prehrambenih proizvoda, prevoza, ogrjeva i brojnih usluga koje su značajno veće nego prošle godine“, zaključuje Stanić.
