Demografske projekcije Zavoda za statistiku Crne Gore govore da će se taj procenat u bućnosti samo povećavati.
Međunarodni dan starijih osoba se obilježava 1. oktobra, u skladu sa Rezolucijom 45/106 koju je proglasila Glavna skupština Ujedinjenih nacija (UN) 1990. godine, sa ciljem fokusiranja pažnje javnosti na izazove starenja stanovništva.
Kako svjetska populacija raste karakteristika globalnih demografskih promjena je starenje stanovništva, što će imati ključne izazove za razvoj sa kojima će se društvo suočiti u 21. vijeku.
„Na ovu činjenicu ukazuju i procjene da će broj osoba starijih od 60 godina porasti od 600 miliona u 2000. godini na preko dvije milijarde u 2050. Između 2021. i 2050. godine, predviđa se da će se globalni udio starije populacije povećati sa sadašnjih skoro 10 na oko 17 odsto“, saopšteno je iz IJZ-a.
U društvima sa starijom populacijom imperativ je prilagođavanje sve većem broju starijih osoba koje poseduju različite funkcionalne kapacitete, koji su uslovljeni ne samo kapacitetima pojedinca već i društvenim i fizičkim okruženjem u kojem borave. Jednom riječju, podržavajuće okruženje igra ključnu ulogu u pomaganju starijim osobama da održe nivo aktivnosti i nezavisnost tokom godina.
Posebno važna činjenica je, kako kažu u IJZ-u, obezbjeđivanje ljudskih prava starijih (UNFPA, 2014), pa je ovogodišnje obilježavanje Međunarodnog dana starijih osoba fokusirano na temu „Poštovanje ljudskih prava starijih osoba kao ispunjenje vizije Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima kroz generacije“.
Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima je usvojila Generalna skupština Ujedinjenih nacija prije 75. godina i predstavlja monumentalni dokument o ljudskim pravima odnosno standard koji treba da postignu svi narodi i nacije da će osigurati da svi, uključujući i starije osobe, u potpunosti uživaju svoja ljudska prava i osnovne slobode.
Ciljevi globalne kampanje usmjereni su na: povećanje globalnog znanja i svijesti o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima i stvaranje obaveze među svim zainteresovanim stranama za jačanje zaštite ljudskih prava sadašnjih i budućih generacija starijih osoba širom svijeta; korišćenje primjera dobre prakse međugeneracijske saradnje u cilju zaštite ljudskih prava širom svijeta i zagovaranje da vlade i subjekti UN-a preispitaju svoje trenutne prakse u cilju bolje integracije životnog pristupa ljudskim pravima u svoj rad i da osiguraju aktivno učešće svih zainteresovanih strana, uključujući civilno društvo, nacionalne institucije za ljudska prava i same starije osobe, u radu na jačanju solidarnosti među generacijama i međugeneracijskim partnerstvima.
