Zbog izostanka subjektivnog elementa bića ovog krivičnog djela odnosno nedostatka umišljaja on je predložio da se postupak protiv njega obustavi.
Sa druge strane, specijalna tužiteljka Lidija Vukčević je istakla da u konkretnom slučaju postoje brojni dokazi, kako subjektivni tako i objektivni elementi bića krivčnog djela za koje se tereti Stijepović. Ona je navela da sud ima osnova da prihvati ponuđene dokaze i dozvoli da se u daljem toku postupka utvrđuje krivica kako Stijepovića tako i ostalih okrivljenih.
Vanpretresno vijeće Višeg suda kojim je predsjedava sudija Radomir Ivanović će nakon tajnog vijećanja i u zakonskom roku od 15 dana donijeti odluku da li će prihvatiti dokaza tužilaštva ili obustaviti postupak protiv bivšeg gradonačelnika Podgorice Slavoljuba Stijepovića.
Optuženi Stijepović je podsjetio da prvostepeni sud brine ne samo o tome da li ima dokaza već i da li su oni dovoljni za potvrđivanje optužnice.
- U konkretnom slučaju, više je nego jasno da ne postoji nijedan dokaz za osnovanu sumnju da sam počinio krivično djelo za koje se teretim. Krivično djelo pranje novca se vrši jedino i iskključivo direktnim umišljajem da sam htio izvršenje krivičnog djela a u konkretnom slučaju nisam znao, niti sam mogao znati da novac potiče od kriminalne djelatnosti – kazao je Stijepović.
On je ukazao i da sud mora cjeniti subjektivni element jer su svi elementi bića krivičnog djela ravnopravni a bez postojanja jednog od njih nema ni krivičnog djela.
Za Stijepovića je upitno i to što Apelacioni sud u ukidnom rješenju upućuje na zakonodavstvo zemalja anglosaksonske pravne tradicije a kojima ne pripada Crna Gora.
- U tom smislu ukazujem na sudsku praksu Apelacionog i Višeg suda koje su u ovoj godini donijeli više obustava krivičnih postupaka zbog nepostojanja dokaza. Da li ima ili nema dokaza utvrđuje se na ročištu kontrole optužnice. Zbog toga cjenim da je optužnica gdje se dokazi cjene samo po kvantitetu neodrživa. Ova optužnica ne sadrži niti jedan dokaz pa je irelevantna ocjena dokaza i po kvalitetu i po kvantitetu jer dokazi u ovom slučaju ne postoje – kazao je Stijepović.
On se osvrnuo i na iskaz svjedoka saradnika Vlatka Rašovića u vezi njegove uloge učešća u konvertovanju novca i istakao da njegove uloge nema.
- Ističem da moje uloge u izvršenju krivičnog djala pranje novca nema i da ona ne postoji. Ovo je potvrđeno i iskazom Rašovića koji je do detalja opisao kako je sa ostalim okrivljenima izvršio konverziju. Na osnovu toga se može utvrditi da personalni i materijalni dokazi nisu isti u odnosu na mene i u odnosu na ostale okrivljene. Rašović navodi da aktivnu ulogu i zadatke ostalih šest optuženih izuzev mene , gdje me pominje u samo jednom momentu i to kada uzima kovertu od mene – kazao je stijepović.
On je na kraju naveo da za konvertovanje novca u banci nije znao i da u tom nije imao nikakvog udjela.
Takođe, predložio je da se postupak protiv njega obustavi usljed nedostatka dokaza.
Za razliku od Stiejpovića, tužiteljka Vukčević je navela da je SDT ponudilo dovoljno dokaza da se Stijepović, isto kao i ostali optuženi, izvede pred sud.
Ona je naglasila da je SDT u istrazi prikupljalo kako personalne tako i materijalne dokaze na osnovu kojih je ocjenilo da su svi okrivljeni, do stepena osnova sumnje izvršili krivično djelo za koje se terete.
- Za Viši sud su svi osnovano sumnjivi osim Slavoljuba Stijepovića. Viši sud je ovog optuženog izdvojilo iz tog događaja cjeneći da na njegovoj strani ne postoji subjektivni element bića krivičnog djela, dok Apelacioni sud ukazuje da se subjektivni element utvrđuje u kontradiktornom postupku - podsjetila je Vukčević
Ona je navela da svi dokazi koji su prikupljeni, prije svega iskaz svjedoka saradnika Vlatka Rašovića na detaljan način opisuje na koji način su optuženi preduzimali sve radnje pa i Slavoljub Stijepović.
- Imajući u vidu hronologiju događaja da su dolari dati u koverti i nisu konvertovani u eure na način koji je predviđen platnim prometom odnosno gdje je nephodna potvrda da se radi o legalnom novcu. Zatim insistiranje Stijepovića da konvertovanje novca izvrši Duško Knežević u svojoj banci, potom vraćanje konvertovanog novca i sastajanje ovog optuženog sa svjedokom Vukićevićem na parkingu a ne u kancelariji i preuzimanje novca u kući Kneževića upućuje na zaključak da su se u radnjama Slavoljuba Stijepovića stekli kako subjektivni tako i objektivni elementi bića krivičnog djela pranja novca – kazala je tužiteljka Vukčević.
Ona je ukazala da su ostali optuženi u ovom predmetu kao i Slavoljub Stiejpović terete na osnovu istih personalnih i materijalnih dokaza za pranje novca.
- U ovoj fazi postupka postupanje suda ne treba da bude brana da se o ovom raspravlja na glavnom pretresu jer je SDT pružilo dovoljno osnovane sumnje da su se Stijepović i ostali okrivljeni izvršili krivično djelo stavljeno im na teret – kazala je ona.
Tužiteljka Vukčević je podsjetila da je odbrana Stijepovića u suprotnosti sa iskazom svjedoka saradnika Rašovića kao i materijalnim dokazima.
- Ukoliko ovo vijeće uvaži razloge Apelacionog suda, ima dovoljno osnova da se u ovoj fazi postupka ocjeni da je Stijepović izvršio krivično djelo a na šta upućuju svi dostavljeni dokazi – kazala je tužiteljka Vukčević.
On je ponovila da samtra da optužnica sadrži sve elemente u odnosu na Stijepovića i da sud ima osnova da je prihvati i dozvoli da se u daljem toku postupka utvrđuje krivica kako Stijepovića tako i ostalih okrivljenih.
Vijeće podgoričkog Višeg suda je početkom marta obustavilo krivični postupak protiv Stijepovića, koji je u aferi ,,Koverta“ optužen za pranje novca u saizvršilaštvu, dok je potvrdilo optužnicu protiv Duška Kneževića i zaposlenika u Atlas banci zbog stvaranja kriminalne organizacije i pranje novca.
Optužnica je, osim protiv Kneževića, potvrđena i protiv Branislava Todorovića, Živka Šljivančanina, Tamare Krdžić, Gorana Grujovića i Tomice Knežević, zbog istog krivičnog djela i pranja novca u saizvršilaštvu.
Međutim Apelacioni sud je uvažio žalbu Specijalnog tužilaštva i ukinuo dio rješenja u odnosu na Slavoljuba Stijepovića I vratio predmet Višem sudu na ponovno odlučivanje.
"Izvođenje na sud bez dokaza izvor štete za okrivljenog i njegovu porodicu"
Optuženi Slavoljub Stijepović je kazao da kontrola optužnice služi i da se spriječi izvođenje okrivljenog na suđenje i neprijatnost koju proizvodi taj potez, a kad ne postoji dovoljno validni dokazi za optuženje.
- Kontrola optužnice treba da doprinese i sprečavanje izvođenja okrivljenog na glavni pretres za razliku od parničnog postupka u kojem tuženi nije dužan da pristupi sudu. Svako izvođenje na glavni pretres izvor je ogromne štete i neprijatnosti kako za okrivljenog tako i za njegovu porodicu – kazao je Stijepović.
On je podsjetio da je postupak kontrole optužnice ustanovljen kako bi u prvom redu olakšao posao na glavnom pretresu.
Stijepović je samom početku izlaganja ukazao da je Pravni fakultet završio 1981. godine a nekoliko godina kasnije položio i državni ispit zbog čega se prilikom komentarisanja dokaza pozivao na propisane zakonske odredbe.
