Kroz projekat „PodGoricom“ neformalna grupa kontuinuirano pokreće ključne teme, ukazuje na goruće probleme koji prijete da devastiraju brdo i preduzima konkretne korake kako bi ovaj spomenik prirode ostao netaknut.
Jovana Božović, članica ove neformalne grupe, poručuje da zajedničkim snagama teže da doprinesu očuvanju zelenog simbola Podgorice. To rade na različite načine počev od edukacije, pa sve do doprinosa krucijalnim koracima - poput uvođenja moratorijuma na gradnju.
„Glavni cilj projekta 'PodGoricom' jeste da se informišu građani, da se uključe u dijalog i da vidimo koji to mehanizmi do sada nisu imali smisla, a koji jesu dali rezultate. Da u krajnjem uvedemo i moratorijum na građenje ispod Gorice s obzirom na to da su, u posljednje vrijeme, Izmjene i dopune Nacrta prostornog urbanističkog plana Podgorice postale aktuelne. To je bio pravi momenat da aktuelizujemo temu DUP-a 'Nova Varoš 2' i vratimo se na pitanje kako će izgledati Gorica ako se planovi sprovedu i činjenicu da tada svi moratorijumi više neće važiti i nastaviće se gradnja“, navela je Božović.
Ona podsjeća da je prema aktuelnim planovima predviđena gradnja 140.000 kvadrata u tom dijelu Podgorice, a prema budućim planovima broj kvadrata čak se i udvostručava.
„Dakle, mi moramo da informišemo građane da se na taj način potpuno uništava jedan biodiverzitet i da se brdo više neće vidjeti. Da nećemo moći da ga koristimou svrhe u koje ga trenutno koristimo. Veliki problem jeste i uspostavljanje reljefnih granica u skladu sa reljefom samog brda. To je propušteno 1995. godine kada je ovaj prostor proglašen park šumom, a propušteno je i 2022. kada je proglašen spomenikom prirode“, podsjeća Božović.
Ne krije da je na inicijativi poput ove zaista izazovno raditi, no da i uprkos tome imaju izuzetan odziv građana kako za javne tribine, tako i za brojne druge aktivnosti koje realizuju.
„Mislim da su građani generalno upoznati sa značajem Gorice i sa činjenicom da se dešava njena devastacija. U okviru neformalne grupe pridružio nam se i veliki broj ekologa i ekoloških aktivista. Planirali smo da angažujemo i mjesne zajednice kojih se tiče ovaj detaljni urbanistički plan ''Nova Varoš 2''. Dakle to su, između ostalog, MZ Gorica i MZ Nova Varoš sa čijim smo predstavnicima u kontaktu“, poručuje Božović.
Naša sagovornica stava je da značaj brda Gorica ponajbolje možemo shvatiti ukoliko se detaljno upoznamo kako sa istorijom nastanka, tako i brojnim drugim specifičnostima koje ga krase.
„Jako je važno pričati o istoriji Gorice i činjenici da su se prve akcije sađenja ovdje desile 1891. godine. Potom 1924. otvoren je rasadnik u kojem su se proizvodile sadnice koje su kasnije korišćene za njeno pošumljavanje. U pitanju je brdo krečnjačke prirode, a sva ova šuma nastala je antropogenim uticajem. Gorica broji više od 900 vrsta živogsvijeta. Tu je preko 400 vrsta biljaka i čak 218 ptica (od kojih je 77 sa stalnim staništem na Gorici, a nekima je Gorica samo migratorni put). Bogata je biodiverzitetom i čini jednu zelenu oazu u okviru Podgorice“, navodi Božović.
Podsjetimo, projekat „PodGoricom“ podržan je kroz program „Podržani = osnaženi“ koji realizuje Fond za aktivno građanstvo (fAKT), uz podršku Evropske unije i Ministarstva javne uprave. Božović ne krije da im je ta potpora zaista dragocjena, te da je uslijedila u pravom trenutku.
„Jako važan segment za ovaj program i generalno saradnju sa fAKT-om jeste akcenat na cilju i načinu na koji dolazimo do cilja, a ne na birokratiji kojom smo opterećeni na drugim projektima. Jako je važno da, u kontaktu s ljudima koji nas podržavaju, naučimo nešto iz cijelog tog procesa. A ono što takođe cijenimo i što dobijamo kroz ovaj program - jeste fleksibilnost“, iskrena je Božović.
Zato ne sumnja da će uz ovu dragocjenu podršku ali i marljiv rad svih članova neformalne grupe građana/ki, doprinijeti boljitku cjelokupne zajednice, kroz istovremeno podizanje svijesti i podsticanje jedinstvene sinergije prirode i čovjeka.
Stoga, za kraj razgovora, poručuje da je veoma važno da svi budemo na istom zadatku, te da „prirodu ne gledamo kao 'ono drugo', nego da prirodu vidimo kao dio sebe i sebe kao dio prirode.“
