Tokom javnog predavanja u Londonu, profesor Hoking je takođe priznao da je bio lijeni student na Oxfordu, gdje je studirao fiziku, te da ga je na učenje i rad natjerala dijagnoza prema kojoj bi mogao da umre mlad od bolesti motornih neurona.
"Moja sestra Filipa čitala je već sa četiri godine, ali tada je bila definitivno bistrija od mene", kazao je on, prenosi Fena.
Dodao je i kako je bio loš učenik, čiji je rukopis učitelje bacao u očaj. Ipak, diplomirao je na Oxfordu, "iako je bio nevjerovatno lijen, a prvih godina na fakultetu je učio jedva sat dnevno".
"Nisam ponosan na to, ali vam govorim kakav sam bio u to vrijeme, bilo mi je dosadno i ništa me nije moglo pokrenuti da učim", istakao je Hoking.
Ali, kad su mu u njegovoj 21. godini ljekari rekli da mu je najvjerovatnije ostalo još svega nekoliko godina života, to ga je potaklo na rad što je rezultiralo nekim njegovim ranim otkrićima.
"Suočen s mogućnošću prerane smrti shvatio sam da je život vrijedan življenja i da ima puno stvari koje želim učiniti", dodao je naučnik.
No, profesor fizike na univerzitetu u Surreyu, Jim Al-Khalili, smatra kako je Hokingu zapravo bilo suđeno da postigne velike stvari u kosmologiji sa ili bez njegove bolesti.
"Kad se suočio sa strašnom dijagnozom, on je takođe mogao izabrati da napusti studije fizike i radi nešto sasvim drugo s ono malo vremena što je mislio da mu je ostalo", logično je zaključio Al-Khalili.
Između 1965. i 1975. godine, profesor Hoking je razvio teoriju da su crne rupe nastale nakon Velikog praska te da ugašene zvijezde zrače toplotu ("Hokingovo zračenje").
Hoking je obolio od bolesti poznate kao amiotrofična lateralna skleroza (ALS), koja ga je ostavila u cijelosti paralizivanog. Govori koristeći mišiće obraza da aktivira softver koji tada prevodi njegove misli u vještački glas.
Njegova knjiga o nauci i svemiru za laike, "Kratka istorija vremena", objavljena 1. aprila 1988. lansirala ga je u superstara kosmologije. U svojoj novoj kontroverznoj knjizi, "Veličanstveni dizajn", profesor Hoking je tvrdio da moderna fizika ne ostavlja mjesta za Boga i da nauka može objasniti porijeklo svemira. Tako se ta knjiga, čiji je koautor američki fizičar Leonard Mlodinow, suprotstavlja uvjerenjima Isaka Njutna, koji je smatrao da je svemir morao biti dizajniran od Boga, jer nije mogao nastati iz haosa.
