Stoltenberg je u intervjuu za BBC istakao da je uvjeren da će saveznici u okviru vojnog sjevernoatlantskog saveza do jula uspjeti da usaglase dugoročni sporazum o finansiranju Ukrajine, ali je nagovijestio da bi Ukrajina možda morala da prihvati „neku vrstu kompromisa“.
Komentarišuću dešavanja u ratu Izraela i Hamasa, rekao je da je „veoma važno“ da su SAD i druge članice NATO prenijele „veoma jasnu poruku Tel Avivu“ da moraju da učine „mnogo više“ u zaštiti civila i humanitarnih radnika, pogotovo poslije ubistva sedmoro članova Svjetske centralne kuhinje.
Stoltenberg je ocijenio da je svijet sada „mnogo opasniji, nepredvidiviji i nasilniji” nego prije 10 godina, kada je izabran na sadašnju funkciju, i ukazao da postoji „autoritarni savez“ čiji članovi jedni drugima pružaju podršku, koja je „sve više usklađena“.
„Kina podržava rusku ratnu ekonomiju, isporučujući ključne djelove njenoj odbrambenoj industriji, a zauzvrat Moskva svoju budućnost stavlja pod hipoteku Pekinga. Pored toga, Rusija je dala tehnologiju Iranu i Severnoj Koreji u zamjenu za municiju i vojnu opremu“, kazao je Stoltenberg.
Dodao je da je neophodno da NATO sarađuje sa zemljama koje nisu članice NATO, kao što su Japan i Južna Koreja, da bi se „suprotstavio sve jačem savezu autoritarnih sila“.
Stoltenberg je proteklih dana pokušavao da ubijedi članice NATO da u narednih pet godina obezbijede fond za Ukrajinu od 100 milijardi eura i kaže da je uvjeren da će taj sporazum biti postignut do jula, uprkos tome što su neke zemlje ove nedjelje izrazile rezervu.
„Čak i ako vjerujemo i nadamo se da će se rat završiti u bliskoj budućnosti, moramo da podržavamo Ukrajinu dugi niz godina i da izgradimo njenu odbranu kako bi onemogućili buduću agresiju“, rekao je Stoltenberg.
Iako smatra da je vojna podrška od ključnog značaja za odbijanje ruskih snaga i prisiljavanje predsjednika Rusije Vladimira Putina da odustane od svojih ciljeva, Stoltenberg je sugerisao da bi Ukrajina možda morala da napravi neke ustupke.
„Ukrajina mora biti ta koja odlučuje na kakve kompromise je spremna, a mi moramo da joj omogućimo da bude u poziciji da zaista postigne prihvatljiv rezultat za pregovaračkim stolom“, naveo je prvi čovek NATO.
Dodao je da time ne poziva Ukrajinu da već sada ponudi ustupke, jer će „pravi mir“ biti dostižan tek kada „Ukrajina prevlada“, ali je njegova poruka ipak značajna, jer je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski više puta ponovio da nikada neće pregovarati sa Putinom, bez obzira na pozive sa više strana, između ostalih i od pape, da to uradi.
Stoltenberg je odbio da ga kaže da li je zabrinut zbog mogućeg povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću, rekavši samo da je siguran da će SAD uvek važan saveznik, ko god da je predsjednik.
