Švedska i Finska su, zbog napada Rusije na Ukrajinu, u maju zatražile prijem u alijansu, sa čime se mora složiti svih 30 članica NATO.
Turska je usporila taj proces, jer traži od Finske i Švedske akciju protiv organizacija za koje tvrdi da su terorističke i zahtijeva od Helsinkija i Stokholma da im izruče osobe osumnjičene za terorizam.
"Uvjeren sam da će proces prijema biti okončan i da će sve članice NATO ratifikovati u svojim parlamentima protokole o prijemu. To važi i za Tursku", rekao je Stoltenberg novinarima.
Stoltenberg je izjavio da proces prijema obično traje godinama, ali da je svih 30 članica alijanse u julu pozvalo Finsku i Švedsku da im se priključe i potpisalo protokole o tome.
Od tada te poteze u nacionalnim procedurama nisu potvrdile samo Turska i Mađarska, navodi AP.
To je najbrži proces prijema u modernoj istoriji NATO, rekao je Stoltenberg.
On je negirao mogućnost da Helsinki i Stokholm budu izloženi napadima ili pritisku zbog želje da se priključe alijansi, navodeći da su Vašington i druge članice NATO ponudile Finskoj i Švedskoj bilateralne “bezbjednosne garancije” dok ne budu primljene.
"Nezamislivo je da se Finska i Švedska suoče sa bilo kakvom vojnom prijetnjom, a da NATO ne reaguje", izjavio je Stoltenberg.
Prošlog mjeseca je šef turske diplomatije Mevlut Čavušoglu naveo da Švedska nije ni na pola puta što se tiče ispunjenja obaveza prema Ankari.
Švedski premijer Ulf Kristerson je odgovorio da je Stokholm ispunio obaveze i da oduka sada “leži na Turskoj”.
