Tako je prema podacima Centralne Banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), u Bosni i Hercegovini u prvih devet mjeseci ove godine ostvareno 56,7 miliona konvertibilnih maraka stranih ulaganja, što je tek oko 29 miliona eura. Ovo je dramatičan pad u odnosu na prošlu godinu, kada su strane direktne investicije iznosile oko 289 miliona eura, ili 2,2 odsto bruto društvenog proizvoda. Tada su najveći investitori bili Rusi sa oko 64 miliona eura, Austrije 54 miliona i Srbije oko 48 miliona.
"SWOT analiza ekonomija zemalja regiona, a posebno BiH, pokazuje da postoji više slabosti nego prednosti i više prijetnji, nego prilika. Takvo stanje se može preobraziti, na kratak ili srednji rok, samo tako što će se povećati broj prilika u odnosu na prijetnje u ekonomiji. To se može ostvariti samo savezima sa stranim kompanijama. Samo tako region može da brže napreduje. Strane kompanije mogu donijeti kapital, dobar menadžment, tehnologiju i obuku radnika", kaže za "Anadoliju" dr Vjekoslav Domljan, profesor sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu i Sveučilišta u Mostaru.
Ipak, on naglašava da su šanse za region loše i da je malo izgleda da će na ove prostore doći moćne globalne kompanije.
Loše prolazi i Slovenija, pa je u nju uloženo 180 miliona eura u prvih osam meseci ove godine, što je za polovinu manje od prošlogodišnjih 350 miliona u istom razdoblju.
- Relativno stabilna je jedino Crna Gora, čije direktne strane investicije su premašile one u Hrvatskoj, te je za prvih pola godine u Crnu Goru uloženo 176 miliona eura. To je, ipak, manje nego u prošloj godini. S druge strane, u prvom polugodištu tekuće godine Hrvatska je imala 154,4 miliona eura direktnih stranih investicija - navedeno je u tekstu, uz podsjećanje da je između 1993. i prve polovine 2011. godine u Hrvatsku, koja naredne godine ulazi u Evropsku uniju, uloženo skoro 25 milijardi eura stranog kapitala, što po stanovniku čini iznos od približno 5.600 eura.
U prvih sedam mjeseci ove godine neto ulaganja u Srbiju iznosila su 105 miliona eura. Prema podacima Narodne banke Srbije (NBS), na kontu direktnih stranih ulaganja u Srbiji je zabilležen minus od 120 miliona eura, iako je Srbija prošle godine bila rekorder po stranim investicijama u regionu jer je bila u plusu od 1,8 milijardi eura. Prognoze govore da će Srbija nastaviti neslavan rekord u stranim ulaganjima, te da će iz zemlje izaći više novca nego što je došlo. Posljedica tog trenda, kako upozoravaju eksperti, jeste činjenica da je srbijanski dinar slabiji deset posto, inflacija viša od deset posto, dok je stopa nezaposlenosti porasla sa 24,4 na više od 27 posto.
Prema podacima Centralne banke (CB) Kosova, od 2000. godine do početka 2012. godine, direktna strana ulaganja na Kosovu dosegla su iznos od oko 2,4 milijardi eura. U prvom tromjesečju 2012. godine direktna strana ulaganja iznosila su 60,4 miliona eura. No, Kosovo je u velikoj mjeri ostalo nepogođeno finansijskom turbulencijom u eurozoni.
"Kosovo ima veliki potencijal za direktne strane investicije, uzimajući u obzir pravni okvir i niske poreze, dio je širokog tržišta CEFTA, raspolaže prirodnim resursima sa posebnim osvrtom na rudarstvo, energetiku, turizam i obnovljive izvore energije. Zato pozivam preduzeća i potencijalne investitore da dođu i ulažu na Kosovu", izjavio je kosovski premijer Hašim Tači prilikom nedavne posjete Švedskoj, pa mnogi očekuju da će investicije na Kosovu rasti.
Strane investicije u Makedoniji od 2007. do 2012. godine dostigle su 1,55 milijardi eura, izjavio je ministar finansija Zoran Stavreski. Prema njegovim riječima, ovaj iznos je duplo veći u odnosu na cjelokupan priliv stranih investicija u periodu od 1990. do 2005. godine. Makedonija u međuvremenu želi povećati strane investicije, pa će ponuditi državljanstvo strancima koji investiraju više od 400.000 eura i zaposle najmanje 10 radnika.
Profesor Domljan upozorava kakve bi posledice region mogao imati ukoliko se nastavi trend pada stranih investicija.
"Glavni faktor za veći priliv stranih investicija je politički ambijent. A i prije globalne krize region, a posebno BiH, je imao nizak kreditni rejting. Od početka krize stanje se pogoršava. Zemlje regiona su izgubile status investicionog rejtinga. A kada se investira ne gleda se zemlja, već region u cjelini. Čitav region ide na dolje, a BiH posebno. Posljedice su takve da će niska stopa rasta dovesti u pitanje otplatu ino-kredita. Dug raste po većoj stopi nego dohodak, što dovodi do ugrožavanja ukupne stabilnosti u zemlji. Sve ovo može dovesti i do platno-bilansnih problema. Zato će se i ove zemlje, kao Grčka, morati obraćati za dodatne kredite da bi vratili stare kredite. Posebno BiH upada u tu spiralu dužničkog ropstava", kazao je Domljan za "Anadoliju".
Prema posljednjem izveštaju Svjetske banke za region jugoistočne Evrope, prosjek direktnih stranih ulaganja po glavi stanovnika je 285 dolara. Prema tom pokazatelju, direktna strana ulaganja u dolarima po stanovniku iznose u Srbiji 341, Kosovu 284, Albaniji 232, Makedoniji 199 i BiH 77 dolara po glavi stanovnika.
Direktne strane investicije u Evropskoj uniji (EU) su se udvostručile u odnosu na 2010. godinu, kada je zabilježen drastičan pad. U EU je prošle godine ušlo 225 milijardi eura direktnih stranih ulaganja, što je 2,2 puta više nego u 2010 i devet milijardi manje nego 2009. godine.
