Prema njegovim riječima, "opasnost od Srbije" se prvi put eksplicitno pominje u ovakvom dokumentu.
Nacrt strategije je dostavljen Skupštini Kosova glasovima pet prisutnih članova iz vladajućeg Pokreta Samoopredjeljenje dok su dvije opozicione stranke glasale protiv, a jedna bila je uzdržana.
Dugoli, poslanik Pokreta Samoopredjeljenje, u izjavi za Radio Slobodna Evropa rekao da je Nacrt bezbjednosne strategije dokument koji obuhvata sve aspekte bezbjednosnih izazova na Kosovu.
"Posebno od opasnosti koje dolaze iz susjedne države Srbije. U ovoj strategiji je tačno identifikovana glavna opasnost koja prijeti državi. Po mom mišljenju, ovo je veoma stvarna i dobro proučena tačka“, naveo je Dugoli.
Poslanik opozicione Demokratske partije Kosova i bivši generalni direktor Policije Kosova Rašit Ćalaj kazao je da je glasao protiv Nacrta strategije bezbjednosti, jer u tom dokumentu „nema vizije“.
„Na osnovu toga, ne može se vidjeti gde će Kosovo biti za pet godina, u bezbjednosnom smislu“, naveo je.
Dodao je da je u dokumentu predstavljen i partijski pristup pokreta Samoopredjeljenje, a ne profesionalni i nepristrasni aspekt bezbjednosti.
Poslanik Demokratskog saveza Kosova Anton Ćuni, koji je bivši ministar odbrane Kosova, rekao je da je glasao protiv usvajanja Nacrta strategije zbog činjenice da ne uključuje rizik koji, kako navodi, potiče od napuštanja Kosova od strane njenih građana.
Prema dokumentu koji je objavila Vladina uprava za migracije, za period 2018-2020, sa Kosova je emigriralo 71.799 stanovnika.
U međuvremenu, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, u periodu 2013-2017, u prosjeku, godišnje je emigriralo do 35 hiljada građana Kosova.
