U analizi povodom sukoba izmedju pristalica opozicije i policije u Tirani u kojima su poginule tri osobe, Stratfor navodi da ti okršaji podsjećaju na prethodne periode nestabilnosti u Albaniji, uključujući i "totalnu anarhiju" koja je vladala u toj zemlji 1997.
godine.
Agencija, medjutim, ocjenjuje da za sada nema naznaka da će se nemiri proširiti van
Na antivladinim protestima u petak koje je organizovala Socijalistička partija lidera Edija Rame tri osobe su poginule i desetine su povrijedjene. Zahtev opozicije, koji je na skupu podržalo 20.000 ljudi, jeste da vlada podnese ostavku zbog korupcije.
"Sukobi pokazuju kulturnu podjelu Albanije i ukazuju na mogućnost da bi mogli da podstaknu ponavljanje anarhije iz 1997. godine. Trenutno, medjutim, protesti su ograničeni na glavni grad", navodi Stratfor.
Da bi se sadašnja kriza proširila na cijelu zemlju kao što je to bilo 1997. godine potrebni su protesti ili na jugu, gde su uporišta socijalista, ili u sjevernim gradovima kao što su Skadar, Leće, Peškopeja i Kukeš koji su Berišina uporišta, ocenjuje Stratfor.
Stratfor naglašava da je albansko društvo "najviše od svih evropskih" zasnovano na klanovima, zbog čega je jako teško da vlada kontroliše cijelu zemlju.
Kada je 1997. godine propala piramidalna štednja u koju je bila uključeno skoro dvije trećine gradjana, izbila je pobuna i nastala petomjesečna anarhija koja je okončana intervencijom snaga UN predvodjenih Italijanima, podsjeća se u analizi.
Agencija navodi da je piramidalna šema u stvari bila način dolaženja do kapitala za razne organizovane kriminalne grupe zasnovane na klanovima "koje i do danas u velikoj mjeri kontrolišu zemlju".
"Zbog društva zasnovanog na klanovima i rasprostranjenosti organizovanog kriminala vladino držanje vlasti je uvijek slabo i stoga nikad ne treba mnogo da zemlja upadne u haos", navodi Stratfor I naglašava da to može da postane regionalna briga iz dva razloga.
Najprije, Italija i Grčka koje su članice EU plaše se dolaska albanskih imigranata u njihove zemlje. Potom, mnoge zapadnoevropske policijske organizacije smatraju da je organizovan kriminal u Albaniji druga najmoćnija mreža organizovanog kriminala u Evropi poslije ruske mafije, navodi Stratfor.
Tokom nereda 1997, naglašava Stratfor, velika količina oružja iz albanske vojske prešla je u ruke organizovanih kriminalnih grupa koje su dalje proslijedile to oružje na otvoreno tržište za izvoz ili direktno etničko albanskoj separatističkoj Oslobodilačkoj vojsci
Kosova (OVK).
"Zapravo su nemiri 1997. godine bili faktor koji je pomogao OVK-u da se dovoljno naoruža da počne operacije protiv srpske policije u pokrajini, što je na kraju dovelo do NATO intervencije protiv Beograda 1999. i jednostrane deklaracije nezavisnosti Kosova 2008. godine", piše Stratfor.
"Kakav god oblik bi protesti mogli da imaju, nestabilnost u Albaniji je važno rgionalno pitanje", piše Stratfor.
Pored toga što bi organizovane kriminalne grupe imale koristi od nestabilne situacije i pitanja vezanih za nelegalnu imigraciju, postoje i neriješena pitanja vezana za albansku zajednicu u Makedoniji i za spor Kosova sa Beogradom oko nezavisnosti.
"Beriša je lično profitirao od albansko-srpskog konfikta na Kosovu 1999. time što je uveličavao njegov značaj i skretao pažnju naroda od svoje neuspjele ekonomske politike", navodi Stratfor i dodaje da je to omogućilo Beriši i njegovoj stranci da se vrati na vlast 2005. godine, što je bio značajan poduhvat s obzirom na to da je njegova
prethodna vlada odobrila piramidalnu šemu.
